Ruski stručnjaci nam kucaju na vrata, ali ne umijemo da ih zadržimo
Kao i tokom Oktobarske revolucije, Crna Gora ponovo postaje utočište za Ruse koji napuštaju svoju zemlju zbog krize i ratnih događanja, samo što danas, u svijetu globalne ekonomije i digitalnih nomada, Crna Gora ima priliku da iskoristi ovaj talas migracija na način koji može donijeti dugoročnu korist.
Kako bi to postigla, potrebno je da se preduzmu strateški koraci koji će privući visokoobrazovane pojedince i omogućiti im da doprinesu razvoju zemlje.
Revolucija 1917. godine donijela je tektonske promjene u Rusiji, ali i širom Evrope, izazvavši talase izbjeglica koje su bježale pred boljševicima. Crna Gora je postala jedno od utočišta za rusku elitu i one koji su tražili spas od novog poretka. Stotinama Rusa pruženo je utočište na ovim prostorima, a mnogi od njih ostali su u Crnoj Gori i postali dio njene istorije i kulture. Danas, više od jednog vijeka kasnije, Crna Gora se ponovo suočava s talasom ruskih izbjeglica, ovog puta zbog rata u Ukrajini. Da li je Crna Gora iskoristila ovu situaciju kako bi privukla talentovane i obrazovane ljude koji mogu doprinijeti njenom razvoju?
Prema nekim istorijskim podacima, u prvom izbjegličkom talasu nakon početka revolucije samo u Perazića do brodom je stiglo od 500 do 700 ruskih izbjeglica.
Među njima je bio veliki broj oficira iz carske vojske, pripadnika plemstva i intelektualaca i umjetnika. Njihov dolazak donio je novu energiju crnogorskoj kulturnoj sceni, ali i izazove, budući da se tadašnja Crna Gora još borila sa posljedicama Prvog svjetskog rata i suočavala se sa političkim previranjima. Mnogi Rusi našli su utočište u crnogorskim gradovima poput Cetinja i Kotora, a tragovi njihovog prisustva mogu se naći i danas. Nekoliko ruskih porodica integrisalo se u crnogorsko društvo, donoseći sa sobom svoju kulturu, običaje i vjeru.
U Crnoj Gori popisano 13.550 Rusa
Prema podacima sa popisa stanovništva čiji su rezultati nedavno saopšteni, od 46.878 onih koji imaju strano državljanstvo, a žive u Crnoj Gori, najviše je Rusa i Srba. Iz te dvije zemlje dolazi više od polovine stranaca u Crnoj Gori.
Po nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, na nivou Crne Gore, Rusi su po brojnosti na petom mjestu i ima ih 13.550.
Rusi su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. počeli masovnije da kupuju nekretnine, a u velikom broju su došli i nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. U rubrici o maternjem jeziku, 14.731 osoba se izjasnilo da govori ruski, i po tome su na petom mjestu u Crnoj Gori, iza onih koji govore srpski, crnogorski, bosanski i albanski. Zanimljivo je da je veći broj onih koji govore ruski od onih koji se tako nacionalno izjašnjavaju.
Danas, više od jednog vijeka kasnije, Crna Gora ponovo postaje destinacija za ruske izbjeglice. Rat u Ukrajini, koji je započeo 2022. godine, izazvao je novi talas migracija iz Rusije. Ovog puta Rusi bježe ne samo zbog vojnih sukoba, već i zbog ekonomskih sankcija i političkog pritiska unutar same Rusije.
To su uglavnom visokoobrazovani ljudi, preduzetnici, IT stručnjaci i intelektualci. Zbog liberalne politike viza i relativno povoljnih uslova života, mnogi su izabrali našu zemlju kao privremeno ili stalno prebivalište. Zvanični podaci pokazuju da je broj ruskih državljana u Crnoj Gori znatno porastao od početka rata u Ukrajini.
Analitičar Predrag Zečević podsjeća da smo u prošlosti, kada je u Kraljevini SHS bila Zetska banovina, nakon Oktobarske revolucije, imali priliv izuzetno obrazovanih ljudi iz Rusije, ali ih nismo adekvatno iskoristili.
"Njihov učinak bio je zadivljujući u pojedinim segmentima. Danas je situacija slična, ali su mogućnosti znatno veće. Trenutna korist za Crnu Goru od ovih kadrova već je primjetna kroz njihove investicije u nekretnine, ličnu potrošnju, turizam i jačanje određenih sektora, poput IT-a, što doprinosi ekonomskom rastu. Međutim, potencijal je daleko veći. Ako bismo uspješno integrisali te stručnjake u naš ekonomski sistem, mogli bismo dobiti visokoproduktivne IT kompanije, inovativne startapove i razvojno orijentisane projekte, što bi imalo dugoročan pozitivan uticaj na našu privredu. Ovi ljudi ne donose samo kapital, već i znanje, veze sa međunarodnim tržištima i prilike za zapošljavanje lokalne radne snage. Njihov doprinos mogao bi biti ključan za prelazak Crne Gore ka ekonomiji baziranoj na znanju i inovacijama" – kaže Zečević za "Dan".
Jasno je da Crna Gora ima priliku da preduzme korake kako bi iskoristila talas ruskih izbjeglica u svoju korist. Potrebno je razviti konkretne programe koji će motivisati ruske stručnjake da ostanu u našoj zemlji i daju doprinos njenom društvenom i ekonomskom razvoju. Olakšavanje procedura za dobijanje dozvola za rad i prebivalište, kao i podrška pri pokretanju biznisa, mogu biti ključni faktori u ovom procesu.
Potrebne su subvencije
Predrag Zečević naglašava da Crna Gora može zadržati one koji su došli kod nas da na miru rade, posebno kvalifikovane IT stručnjake, kroz nekoliko ključnih koraka koje podrazumijevaju određene subvencije.
"Prvo, potrebno je stvoriti povoljan poslovni ambijent sa olakšicama u vezi sa radnim dozvolama, oporezivanjem i registracijom preduzeća. IT sektor zahtijeva fleksibilnost i brzinu u započinjanju posla, pa bi pojednostavljeni birokratski procesi mogli znatno pomoći. Drugo, kvalitet infrastrukture, naročito internet mreže i radnih prostora, mora biti na visokom nivou. Treće, neophodno je pružiti podršku integraciji kroz jezičke kurseve, prilagođene pravne savjete i društvene programe koji bi ove ljude uključili u lokalnu zajednicu onako kako zaslužuju, jer oni najviše troše kao turisti. Konačno, konkurentni životni standard i povoljna poreska politika za IT sektor mogli bi stvoriti dodatnu motivaciju za njihov ostanak" – kaže Zečević.
