U Prištini okončano suđenje za ratni zločin Ekremu Bajroviću iz Bara: Tužilaštvo priznalo da je spasavo ljude, očekuje se oslobađajuća presuda

U tzv. Osnovnom sudu u Prištini juče je, nakon sedam mjeseci, okončano suđenje crnogorskom državljaninu Ekremu Bajroviću, optuženom za navodne ratne zločine počinjene u metohijskoj opštini Istok i okolini tokom 1998-1999. godine. U završnoj riječi, specijalni tužilac Iljir Morina priznao je da ovaj Baranin koji je bio pripadnik MUP-a Srbije tokom rata na KiM zapravo spasavao ljude albanske nacionalnosti tokom policijskih akcija, navodeći da sud tu činjenicu treba da uzme kao olakšavajuću okolnost prilikom izricanja presude koje je zakazano za sjutra (petak).

Konkretno, tužilac je naveo da je tokom postupka dokazano da je optuženi spasio smrti Ahmeta Elšanija i još nekoliko lica.

Odbrana je kategorički ustvrdila da je dokazano da Bajrović nije učestvovao u bilo kakvim zločinima, zatraživši njegovo puštanje na slobodu. Advokati optuženog Baranina koji je već 21 mjesec u pritovru u Podujevu, istakli su da ne poriču činjenicu da je u selu Staradvorane počinjen zločin, ali, naglasili su da njihov branjenik nije učestvovao u zločinima za koje ga tužilaštvo tereti.

„Slažemo se da su stradali nevini ljudi i nije nam problem da to kažemo u ovom sudu i van ovog suda, pred medijima i pred javnošću, ali odbrana u cjelini negira tvrdnju tužilaštva da je Ekrem Bajrović 7. i 8. maja 1999. godine učestvovao u izvršenju krivičnog djela koje mu se stavlja na teret“ – rekao je u završnoj riječi advokat Ljubomir Pantović.

Optuženi Ekrem Bajrović je istakao da osjeća "stid" što mora da se brani od optužnice Specijalnog tužilaštva. On je pred sudom juče kazao da je bio prisutan kritičnog dana, i da je  spašavao ljude, ali da ne zna ko je počinio zločine.

„Veoma me je sramota što moram da se branim od takve optužbe. Uvijek sam se trudio da živim savjesno. Živio sam u miru sa komšijama Albancima. Istina je da sam bio policajac. Cijeli život imam problema sa nadređenima. Pokušao sam da pomognem i olakšam ljudima gdje god sam mogao. Tog dana su ubijeni nevini civili, ali ja u tome nisam učestvovao. Ne znam ni ko je ovo uradio - rekao je Bajrović pred porotom juče.

Porotu, koja sudi u ovom krivičnom predmetu, čine Mentor Bajraktari - predsjedavajući, i članovi Arben Hoti i Kujtim Krasnići.

Inače, u samoj optužnici, koja je nakon priznanja specijalnog tužilaštva da je on spašavao ljude u potpunosti problematizovana i ostala na "klimavim nogama",  navodi se da je Bajrović doprinio primjeni represivnih mjera - ubistava, upada, premlaćivanja, maltretiranja, hapšenja, mučenja i nehumanog postupanja prema civilnom stanovništvu.

Prema navodima Tužilaštva, on je bio u sastavu policijskih i vojnih snaga koje su 08.05.1999. godine u selu Starodvorane  ubile 15 civila albanske nacionalnosti.

U optužnici se navodi da su u selu Staradran dana 08.05.1999. godine kolonu civilnog stanovništva koja je krenula ka Albaniji zaustavile ove srpske policijske i vojne snage, čiji je dio bio i Bajrović, pri čemu su muškarci odvojeni od drugih iz grupe.

"Najprije im je oduzet novac i druge dragocenosti, a zatim su smješteni u dvorište nečije kuće, gdje su postrojeni sa podignutim rukama i okrenuti prema zidu dvorišta, nakon čega su ih srpske snage fizički napali i tukli raznim sredstvima", navodi se pored ostalog u optužnici.

Za to vrijeme, prema optužnici, srpske policijske i vojne snage su im se obraćale riječima: „Gdje je NATO?“ i "Gdje je OVK?".

Optužnica kao osveta jer je povratio uzurpiranu imovinu

Bajrović je 1999. nakon progona nealbanaca sa Kosmeta doselio u Bar.  U minulih 25 godina otkako je napustio rodnu Vitomiricu kod Peći veoma često je odlazio u zavičaj, svjestan da nema čega da se plaši jer, kako kažu njegovi ukućani, nije učinio ništa čega bi se stidio.

Uhapšen je u oktobru 2022.godine u Peći, neposredno nakon što je tamošnjoj lokalnoj policiji prijavio da mu je demolirana kuća.

Prethodno je pokrenuo sudski spor zbog uzurpacije i otimanja njegove imovine, što je uz  odbijanje da pod pritiskom i budzašto otuđi nekretnine, glavni razlog na brzinu sklepane optužnice sa primitivno organizovanim svjedocima.

Knežević prvi javno progovorio o slučaju

Iako je Bajrović aktivista Bošnjačke stranke u Baru, gdje je na poslednjim izborima bio i kandidat za odbornika, prvi o nepravdi prema ovom Baraninu progovorio je  u Skupštini Crne Gore Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije. On je kritikovao ćutanje crnogoskih institucija i nosilaca javnih funkcija, pokazujući uznemirujuće fotografije Bajrovića koga vezanih ruku i nogu dovode na suđenje u Prištinu, kao i fotografije njegovo dodatno demolirane u uništene kuće u Vitomirici.

Ministar Milović posjetio Bajrovića

Da je  poziv Kneževića državi da se uključi u rješavanje ovog problema urodio plodom pokazalo se zahtjevom koji je ministar pravde u Vladi Crne Gore Andrej Milović iznio u Prištini u susretu sa svojom „koleginicom“ u privremenim institucijama sitema pokrajine – Aljbuljenom Hadžiju.

Iz crnogorskog Ministarstva pravde saopšteno je tada da su Milović i Hadžiju, na sastanku u Prištini razgovarali i o slučaju Ekrema Bajrovića, državljanina Crne Gore koji se  nalazi u zatvoru na Kosmetu, pod optužbom za ratne zločine iz 1998. i 1999. godine.

Milović koji je i posjetio Bajorvića,  kazao je da je njegovo Ministarstvo zainteresovano za taj slučaj i istakao da Crna Gora očekuje da optuženi građanin Bara ima pravično i fer suđenje, shodno međunarodnim pravnim standardima.

Nenezić: Odluka suda da bude pravedna

Poslanik SD-a i predsjednik SO Bar Branislav Nenezić juče je tokom skupštinske rasprave uputio  javni apel  - povodom završetka prvostepenog sudskog procesa protiv Bajrovića u ime porodice Bajrović ali u svoje lično ime kao njegov sugrađanin - ministru pravde koji ga je i posjetio u zatvoru i ministru vanjskih poslava Crne Gore da daju dodatni napor kako bi crnogorski državljanin imao pravedno suđenje i kako bi se njegova prava zaštitila.

Jedini "grijeh" što je nosio uniformu srpske policije i što nije dao svoju imovinu uzurpatorima

Bajrović je bio pripadnik MUP-a Srbije na Kosmetu, i ta činjenica je suštinski poslužila kao „osnov“ za izmišljenu optužnicu. Da je počinio bilo kakav zločin, ovaj već dvije i po decenije ugledni i uzorni građanin Bara ne bi bez ikakvih rezervi i straha neprestano odlazio svih minulih godina u kraj iz koga potiče, gdje je posjećivao svoju imovinu, prijatelje, komšije i rodbinu. U Baru, svi koji ga poznaju, sa ogorčenjem gledaju na režiranu predstavu tzv. kosovskog pravosuđa koje kao na traci proizvodi lažne svjedoke kojima se nastoji osuditi ovaj 63-godišnjak koji, svi se slažu, nikome ni vodu nije natrunio.

M.Jovanović