Vesna je boginja proljeća i radosti. Po uzoru na nju oblačili su se u trave, grančice sa pupoljcima, cvijeće...
Drevni srpski sveštenici su se zvali žreci! Upravljali su između ostalog i i pastirskim igrama u kojima su učestvovali mladići i djevojke.
Zaštitnici boginje Vesne bili su bogovi Gerovit, ratnik i vitez i Stribor, bog vjetra i vazduha. Vesna je bila protivnik mnogim ženama, a posebno Morani, boginji zime i smrti.
Vesna je donosila ljudima radost i sreću, a u njenu čast su se pravili kolači sa medom - Medenčići. Vesnin cvjetni proljećni praznik i danas postoji i slavi se u hrišćanstvu kao Cvjeti!
Djeca su kićena vrbovim grančicama, a danas u pravoslavlju se slave kao Vrbice!
Vjerovali ili ne, ali drevni Srbi su u rano proljeće i bojili jaja, uglavnom u crveno, što je simbolizovalo Sunce i vatru. U današnjem hrišćanstvu je pokrivaju Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo i sveta Trojica!
Stribor je bio bog vjetra, strelovit, moćan i neumoran ratnik! Bog Gerovit je bio zaštitnik nemoćnih bolesnih i nejakih.
U hrišćanstvu ga predtavlja Sveti Đorđe. Na taj dan po starom srbskom običaju vjernici i danas kite kuće, kapije i imanja!
Lada je boginja ljepote, plodnosti i ljeta. U hrišćanstvu je obilježavaju Ivanjdanske igre, a u pravoslavlju Sveti arhangeli Mihailo i Gavrilo!
Boginja Slava je preteča svih bogova kod Srba! Njen kult potiče još od matrijarhata. Nazivali su je još krilatom srpskom majkom. Bila je naoružana mačem u jednoj i vijencem pobjede u drugoj ruci.
U slučaju poraza zali su je Miroslava. Opisivali su je i na kipovima predstavljali u obliku dvoglavog orla sa dugom iznad glave, a na prsima joj je u centru bio bog Svarog, a u drugom grugu Svetovid i Perun, u trćrm Stribor, Horast i Radgost i u četvrtom Veles, Jarilo, Lada, Dajbog, na kraju u petom krugu su bili Višnjin, Krišen i Koledo.
U hrišćanstvu je pokrivaju Sveti Dimitrije i svi slavski sveci.
Bog Veles je najduže trajao kod drevnih Srba, posebno kod balkanskih. On je zemaljsko božanstvo, zaštitnik stočara i ratara. U hrišćanstvu su to Sveti Vasilije Veliki i Luka.
Kult boga Radgosta je bio široko raspostrnjen. Srpsko gostoprimstvo je bilo opše poznato. Radgost je zato imao dvije glave, jednu za domaćina drugu za gosta.
Na njegovom kipu je u ruci posuda sa hlebom i solju, kao i danas. Raadgost je prenio u hrišćanstvo na Svetog Andreju i Svetu Trojicu.
Horz je bog jutarnjeg sunca koji je zadužio pjetla da budi ljude. Srednjevjekovni istoričar Jordanes pominje njegov hram kod zaporoških Anta i njegov kip koji iznad glave ima auru, zato i vjerujemo da su aure oko glava hrišćanskih svetaca preuzeti od njega.
U hrišćanstvu ga je naslijedio Sveti Petar i Ognjena Marija. Morana ili Mora je boginja smrti, zime i patnje. Letjela je na metli ili u ljusci od jaja. Od nje su nastale baba Jaga, Baba Ruga, Baba Roga, ali i izrazi kao mori me žeđ, ili mori me tuga, ili noćna mora i sl.
Mitologija drevnih Srba jeste bila veoma razvijena, što nije čudno s obzirom na njihovu brojnost i rasprostranjenost. Bilo je još mnogo božanstava: Bjelobog, svjetli bog, Čemobog, tamni bog, Rugovit sedmoglavi bog rata, Džedžileja, poljska boginja djece, Jarilo, bog proljeća, Kupalo, boginja izobilja, Pagod bog bog lijepog vremena, Perunka braniteljica pravednosti u braku, Pikutik bog mrtvih, Semenik bog jela i pića, Svarožić bog svjetlosti, Voloska, zaštitnica kućnog ognjišta, Vida, zaštitnica kućnog mira i sloge, Zermagla boginja zime i njena protivnica Zimstrla, boginja protiv zime...
(Autor je profesor istorije i direktor Izdavačke kuće "Jerusalim"iz Bara)