Ћирилица Latinica
26.05.2018.
Kolumne

Srbi u temeljima evropske civilizacije

Autor: Redakcija 3 Ostavite komentar
Piše:
Hadži Dragiša Šoć

Namjera mi je da kažem ovom prilikom nešto više o srpskim korijenima. Naravno da je veću studiju nemoguće obraditi na tako ozbiljnu temu u kratkom tekstu, i to tim prije jer se o tome pišu danas tomovi knjiga.

No, trudiću se da budem što je moguće jednostavniji.

I, da krenemo...

******************************************************************

Prije više od deset hiljada godina, a mnogi istoričari danas tvrde i cijelih 12000 godina na prostru gotovo cijele današnje Evrope sve do sjeverne Afrike živio je srpski narod.

Na istoku te granice su bile sve do današnje Indije, preciznije do rijeke Inda.

Bili su izvanredni ratnici i prvi su koristili gvozdeno oružje. Svojim carstvom koje je predstavljalo do tada neviđeno kulturološko, tehnološko i vojno uređenje, predstavljali su prvi do tada poznati prelaz od predistorijskih zajednica prema savremenim civilizacijama.

Ovo podrazumjeva da je to bio jedan ogroman narod koji nikako nije mogao izaći iz šuma, ili sići sa planina.

Ako se uzme u obzir i srpsko azbučno pismo, koje je za oko 2500 godina starije od doskora smatranih za najstarija - sumerskog ili egipatskog slikovnog pisma, jasno je da su svojim radom i stvaranjem, mnogo prije od svih drugih uspjeli dostići do tada nezabilježen civilizacijski nivo.

Centralni dio tog carstava je bio u Podunavlju.

Arheološki nalazi nesporno dokazju da je doskorašnja vladajuća istorijska škola tendeciozno griješila na štetu Srba.

Npr., ako su ti predstavnici vatikansko-germanske škole učili da se zemljoradnja razvila na području male Azije na oko 4000 god. prije Hrista, arheologija dokazuje da je to u Podunavlju bilo dvije hiljade godina ranije.

Tako je i sa metalom. Isto je i stvaranjem većih naselja i gradova.

Negdje na širem prostoru današnjeg Beograda bio je grad Surubat.

Zanimljivo je da arheologija potvrđuje da su na prostoru Podunavlja Srbi pravili grnčariju za oko 2500 godina prije nego što su to radili drugi.

Isto tako, oni su znali da naprave teslu, kada niko drugi nije, a toliko hvaljeni Egipćani jedva da su znali iskovati i običnu sjekiru.

Vrlo je interesantno da se na pronađenoj grnčariji koja je pravljena na oko 2500-3000 godina prije Hrista nalazi krst sa četiri ocila.

Ovo zapamtite, jer kad budem pisao o srpskom predhrišćanskom pravoslavlju biće važno radi razumjevanja eventualnog paradoksa.

Uz sve ovo ako se zna i za čuveno vinčansko pismo sa 26 slova i glasovnom vrijednošću svakog od njih koje je za oko 2500 god. starije od sumerskog slikovnog pisma sa oko 1500 znakova, jasno je ko je udario temelje evropskoj civilizaciji.

Na oko 3000 godina prije Hrista, čuveno srpsko ratničko pleme Gari - Vari naselili su prostor kasnije Grčke.

I prva vjerovanja nastala su i razvila se kod Srba.

Uz pismenost i religiju koji su bili katakteristike Podunavlja, gotovo po pravilu ukupan srpski zamah širio se prvo prema Troji i Kritu, pa onda dalje prema istoku.

Naravno, kasnije taj progres nije zaobilazio ni sjever i zapad Evrope.

Kad sam već pomenuo čuvene ratnike Kare, Herodot piše da su oni u svoje hramove primali i Ljudeje i Meze, smatrajući ih braćom!

Evo mogućeg odgovora nekima koji su me u ranijim tekstovima dobronamjerno komentarisali:  Sa Helmskog (balkanskog) poluostrva Srbi su naseljavali Italiju, recimo, grad Serbija na rjeci Bistrici, ili Troju u Maloj Aziji.

Zanimljivo, ali prva Troja je bila na oko 6000 kvadratnih kilometara.

Izuzetan značaj, kao raskrsnica svih puteva između istoka i zapada imala je Troja.

Upravo ovu Troju je Nino Belov razorio i spalio na svom osvajačkom pohodu na istok.

 Ali o njemu i arijanima u sledećem javljanju.

Komentari
mujo
mujo: samo svemir i srbovanje su beskrajni
26.05.2018 12:39
Suljo
Suljo: U pravu si Mujo- I TI SI SRBIN SAMO TI NISU REKLI KORIJEN. A TI NEUK. UCI. CITAJ NESTO PAMETNO.
28.05.2018 07:35
mujo
mujo : u pravu si brate moj, otsada čitam samo pametna srbovanja! ali brate, brate..., tako šta nepostoji .
28.05.2018 12:15
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
Pišite nam
Podijelite sadržaj na:
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar