Nezavisno udruženje pravnika Crne Gore (NUP), čiji je predsjednik dr Nikola Bulatović (advokat) predstavilo je javnosti svoj program poboljšanja stanja u sudstvu i tužilaštvu nakon demokratskih promjena u Crnoj Gori, kao i predloge na koji način se može odblokirati postojeća situacija u ovim institucijama.
U planu koji nosi naziv “Osnovne i ključne mjere za postizanje nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa u Crnoj Gori” saopštene su prioritetne aktivnosti.
Navodi se da se prethodna vlast, određenim rešenjima u Ustavu, žestoko obezbijedila, da se, i posle nje, očuva sudstvo i tužilaštvo koje je ona instalirala, ali i da postoje mehanizmi kako da se, ipak, dođe do depolitizacije i profesionalizacije i izbora novih, nekompromitovanih ljudi.
U prvom redu, kroz lustraciju i dopune zakona mogu se eliminisati partijski kadrovi i omogućiti da ta radna mjesta dobiju sposobni i pošteni.
U planu se navodi da je “javna tajna da se nijedan sudija nije mogao izabrati bez mišljenja SDB, odnosno ANB. Jasno je da nijesu sve sudije saradnici nekadašnje SDB, odnosno ANB, ali je sigurno da jedan ogroman broj jeste, kao i da je primao novac i ostvarivao druge privilegije. Zato bi trebalo, predlažu u Udruženju, u Zakonu o sudovima (koji se usvaja prostom većinom) dodati novi član koji glasi:
-Sudija (ovo isto treba da važi i za sledeća lica: državni tužilac, član Sudskog savjeta i član Tužilačkog savjeta, pa bi odlično poslužilo da se promijeni i dobar broj članova Sudskog savjeta) ne može biti lice
koje je ili koje je bilo član tajne organizacije.
Obrazloženje NUP je da je sudija moralna dužnost: Trebalo bi da bude i najmoralnija u državi, pa se postavlja logično pitanje može li pripadnik tajne službe, špijun, doušnik ili agent, svejedno kako ga nazvali, biti sudija.
Ako to može, onda, da se to javno kaže i da se javno objavi ko to podržava, ali, jasno je da ne može i da to neće niko normalan javno podržati, ističu u Udruženju.
Njihova ideja je da se utvrđivanjem toga koji je sudija pripadnik ANB, bavi Državna komisija za provjeru koju bi formirala Skupština Crne Gore, a članovi te Komisije bi morali da čuvaju ovu tajnu.
Takođe, navode u Udruženju, mjesec dana nakon formiranja vlade neophodno je utvrditi koje su sudije nezakonito dobile stanove i kredite, što je samo po sebi i nemoralno i čin korupcije, pa se postavlja logično pitanje mogu li takve osobe obavljati posao sudije.
Isto tako, kaže se u planu, u Ustavu piše da je
sudijska funkcija stalna. Ali, ako jedan sud prestane da postoji, onda, logično je da, u tim sudovima prestaje i sudijska funkcija.
Jer, ako više nema suda, ne može biti sudiji da ide u drugi sud – kako, gdje, u koji sud i na koji način, ako su drugi sudovi popunjeni.
Nestala su brojna preduzeća, koja su imala hiljade radnika i svi od njih su bili zaposleni za stalno, tako mogu nestati i sudovi.
Ali, kako ističu u NUP, mogu nastati i drugi sudovi, koji bi se popunili od novih kandidata, jer ne postoji mogućnost da se oni čiji su sudovi prestali da postoje, postavljaju u druge sudove. Dakle, u tom slučaju, novi izbor, iz početka.
Iz Udruženja predlažu ukidanje Vrhovnog suda i formiranje Kasacionog sud, s dodatnim nadležnostima, ukidanje Upravnog suda i prebacanje njegovih nadležnosti u drugi sud, ukidanje Privrednog suda i formiranje dva Trgovinska okružna suda (Podgorica i Nikšić), ukidanje osnovnih sudova i formiranje četiri Okružna suda (Podgorica, Bar, Nikšić i Bijelo Polje), a ostali osnovni sudovi bi bili organizacione jedinice ovih sudova, po teritorijalnom principu.
A, sve ovo se može regulisati novim Zakonom o sudovima, koji se usvaja prostom većinom, ističu u Udruženju.
Oni predlažu i donošenje „Zakona o lustraciji u pravosuđu“ koji bi se odnosio na sudije, državne tužioce, notare, javne izvršitelje, sudije za prekršaje, članove Sudskog savjeta i članove Tužilačkog savjeta.
U Udruženju su dali i predloge za efikasno rešavanje problema u tužilaštvu. Naime, kako se navodi, za Državne tužioce Ustav Crne Gore ne predviđa stalnost funkcije, već se Zakonom utvrđuje mandat (može 3, 4 ili 5 godina).
Takođe, nije potrebna 2/3 većina za usvajanje Zakona, već prosta većina, a, u novom Zakonu se upisuje ono što će najbolje dati rezultat.
Tako se, Zakonom, može promijeniti sadašnjih 3/5 u Skupštini, ističu u Udruženju i naglašavaju da “sve što je realno oko Lustracije za sudije, važi i za državne tužioce”.
Oni ističu da je “realna procjena da su preko 90% sadašnjih tužilaca saradnici ANB”.
Oni koji brinu za kadrovsku strukturu za nove državne tužioce treba da znaju da u Crnoj Gori ima preko 1.000 advokata.
U Udruženju navode da je Državno tužilaštvo u poslednjih 5 godina, pogotovu, od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva, postalo udarna pesnica režima, pa reogranizacija i kadrovska obnova Tužilaštva mora biti jedan od prioriteta nove vlasti. Neophodno je donijeti novi Zakon (jedan isti i za Specijalno i za ostala Tužilaštva) sprovesti drugačiju organizaciju i odrediti drugačiji nazivi za Tužilaštva, a broj državnih tužilaca najmanje udvostručiti, da bi se moglo odgovoriti ogromnom obimu posla koji se očekuje u borbi protiv kriminala i korupcije.
Potrebno je, na primjer, naziv Vrhovni državni tužilac zamijeniti nazivom Predsjednik Vrhovnog državnog tužilaštva, ukinuti osnovna tužilaštva i formirati okružna (na čelu s predsjednicima okružnih državnih tužilaštava) i to Podgorica, Nikšić, Bar, Kotor, Berane, Bijelo Polje, a, dosadašnja osnovna tužilaštva bi postala organizacione jedinice okružnih.
Takođe, kažu u Udruženju, mandat tužioca bi se povećao ili smanjio za jednu godinu, poslove Specijalnog državnog tužilaštva prebaciti u Okružno državno tužilaštvo u Podgorici (kao što je u velikom broju evorpskih zemalja) i od tih poslova formirati dva posebna odeljenja:
-odjeljenje za ratne zločine i
-odjeljenje za korupciju i organizovani kriminal, na čijem čelu bi se nalazili okružni tužioci – rukovodioci ovih posebnih odeljenja.
U NUP zaključuju da za sve ovo nije potrebna promjena Ustava, niti 2/3 ili 3/5 za odlučivanje (jer to nema u Ustavu).
(Borba)
