Predavanjem Njegovog visokopresveštenstva Arhiepiskopa cetinjskog Mitropolita crnogorsko-primorskog g. Amfilohija i Njegovog presveštenstva umorovljenog Episkopa zahumsko-hercegovačkog g. Atanasija na temu „Šta nam danas poručuje Sveti Ava Justin“ u porti hrama Svetog Jovana Vladimira u Baru nastavljena je kulturna manifestacija Trg od ćirilice koja se ove godine po prvi put, osim u Herceg Novom, održava i u drugim gradovima Crne Gore.
Trg od ćirilice narednih dana, do 10 avgusta, odvijaće se u Baru, kazao je Želidrag Nikčević podsjetivši da je značaj ove manifestacije odanost srpskom pismu (ćirilici) i srpskom jeziku, koji su nas održali, utvrdili u pravoslavnoj vjeri, našoj umjetnosti, kulturi i nauci.
Pojasnio je da je ideja Trga od ćirilice suštinski jednostavna i da se opisuje riječima našega Mitropolita da onaj ko zatire svoje pamćenje i živu stvaralačku vezanost za pretke, taj se kao sasušena grana lišava životnoga soka i soja i na kraju otkida od plemenitog korijena srpstevnog .
„Kao narod možemo opstati dostojanstveni u velikoj porodici zemaljskih naroda samo čuvanjem uspomene i svog nasleđa, buđenjem i oživotvorenjem te uspomene na naše nasleđe svetokirilo- metodijevsko, svetosavsko, Nemanjićko, Petrovićevsko do današnjih dana.“
Želidrag Nikčević je podsjetio da se ovogodišnji Trg od ćirilice održava u znaku velikih jubileja iz naše istorije, a da je večerašnji program posvećen upravo jednom takvom velikom datumu koji je od ogromnog značaja za našu vjeru i duhovno nasleđe, kao i za naš nacionalni identitet: 40 godina od zemaljske končine Ave Justina, 125 godina od njegovog rođenja.
Nakon toga su duhovna čeda Svetog Justina Ćelijskog, vladike Amfilohije Radović i Episkop Atanasije Jevtić govorili o tome „Šta nam danas poručuje Sveti Ava Justin“.
Na početku svog izlaganja Episkop Atanasije se osvrnuo na Trg od ćirilice i kazao da je ova manifestacija znak pravoslavlja. Tome u prilog je dodao da je poznati slavista Emilios Tahiaos od Soluna, dobar poznavalac istorije i književnosti slovenskih crkava od Kirila i Metodija do naših dana, rekao je da je ćirilica granica između Istoka i Zapada, između pravoslavlja i latinstva, rimokatoličkog i protestantskog svijeta:
„Ćirilica je tamo gde je pravoslavlje“, kazao je vladika i dodao da je u njegovanju ćirilice velika zasluga Mitropolije crnogorske primorske koja je u sastavu Svetosavske autokefalne crkve druga poslije Žiče.
Govoreći o ocu Justinu sa prisutnima je podijelio sjećanje sa jednog puta u Rusiji kada su ga braća Rusi pitala kakav smo mi to vi narod da nm je Bog dao takve veličine kao što su Nikolaj i Justin, zajedno u tako kratko vrijeme.
„Ja sam slegao ramenima i rekao nismo krivi. Slično je u Grčkoj. Znate koliko se štampa, citira na sajtovima, u knjigama, časopisima čas Sveti Justina čas Sveti Nikolaj. Njihove riječi postale su simbol pravoslavlja. I zaista veliki dar Božji.“
Ispričao je da je otac Justin prvi išao na grobove Nikolajevih roditelja u Lelić i tamo se, kako je govorio sam otac Justin, kada je Nikolaj preminuo samo tri dana molio za njega, a onda se molio njemu.
„On je bio živ hodeći svetitelj i tako je Justin rastao uz Nikolaja“, kazao je, između ostalog, umorovljeni Episkop zahumsko-hercegovački g. Atanasije.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije se prisjetio da je prvi put imao dar od Boga da vidi starca Justina 1959. godine na Novom groblju u Beogradu, a do tada je samo slušao i čitao njegove knjige. Kada je svoju odluku da se zamonaši podijelio sa o. Justinom on mu je odgovorio:Radujem se što si sagledao sebe sa tačke gledišta vječnosti. To je ujedno i rečenica koju Mitropolit često govori na monašenju.
Govoreći o ocu Justinu, vladika Amfilohije je kazao da je on preveo i napisao 12 tomova Žitija svetih, što je jedno od najznačajnijih djela kod nas. Takođe, kod nas ne samo da se izdaju njegova djela nego se i štampaju nova. Po njegovim riječima vladika Atanasije je uradio ogroman posao, spise o. Justina, pisma sabira te su izašla 22 toma Djela oca Justina. Na grčki jezik je preveo i knjigu: Čovjek i Bogočovjek koja je doživjela već 9 izdanja u Grčkoj.
„Uporedo sa tim Žitijama štampane su i njegove tri Dogmatike Pravoslavne crkve, od kojih su drugi i treći tom jedinstvene dogmatike, kako ih on naziva pravoslavna filosofija istine“, rekao je vladika i dodao da su njegova djela prevođena na ruski, francuski, njemački, engleski jezik.
Kazao je da njegova djela ostaju kao jedno bogatsvo neprocjenjive vrijednosti i da je Sveti Justin Ćelijski jedna izuzetna ličnost, ne samo u savremenom pravoslavlju, već i u savremenom hrišćanstvu.
„Kada je govorio o Svetom Savi, govorio je o Zapadu. Nije bio, kako ga tumače, antizapadni čovjek, nego čovjek koji je osjetio svu tragiku Zapada i usmjerenja hrišćanstva na Zapadu, a poslije i zapadne civilizacije koja se odricala Boga, prvenstveno Hrista. Za oca Justina, kao i za izvornu Crkvu Božiju, bez Hrista nema ni čovjeka, ni hrišćanstva, ni rešenja ljudske sudbine.“
Otac Justin je napisao da postoje tri pada u istoriji čovječanstva: Adamov pad, Judin pad i odpad od Boga, i pad rimskog pape.
„Ti padovi su odricanja od Boga u suštini i obogotvorenje čovjeka kome je dah u nosu. Adam je to učinio pogazivši zapovjest Božiju, Juda je za 30 srebrenika prodao Nebesko za zemaljsko carstvo i Hrista kao nosioca Nebeskog carstva, a rimski episkop je sebe proglasio za vikara Hristovog, za nepogrešivog, za zemaljsku slavu i čast.“
Otac Justin je napisao ako je jedan nepogrešiv u Rimu zašto da nije i onaj u Berlinu i Njujorku nepogrešiv.
„Ako je jedan čovjek nepogrešiv, onda svaki čovjek može sebe da proglasi nepogrešivim.“
Dalje je objasnio da je unijaćenja bilo i ovdje kroz istoriju, a da je mišljenja da je ono što se događa u Ukrajini plod unijaćenja od 16. vijeka, nasilja koje je izvršila Poljska država:
„To je plod takvoga duha rimske nadmenosti, obogotvorenja čovjeka, što pravoslavlje nikada nije moglo da prihvati, iako nijesmo bezgrešni. To su iskušenja ljudska, ali tamo je to postala dogma. Na Istoku je to iskušenje koje se projavljuje sada kroz ova zbivanja u Ukrajini.“
Visokopreosvećeni vladika je kazao da je i latinica postala dogma, te je dobro da imamo manifestacije kao što je Trg od ćirilice u Crnoj Gori gdje je na snazi uništenje ćirilice :
„U svim ustanovama ove države latinica je nasilno nametnuta. Njoj svaka čast, ali se zna na kom pismu smo mi postali zreli istorijski narodi i ko su naši učitelji i prosvetitelji.“
Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije je naglasio da se nada da će se vratiti crkva na Lovćenu, jer nema spasa Crnoj Gori dok se to ne dogodi:
„Crna Gora se oburdava, ide u potpunu propast, gubi svoju savjest, svijest, saznanje, istinski identitet, svim onim što se događa sa ovom sadašnjom Crnom Gorom, koja nikada nije bila zavisnija, ropskija nego danas, za onoga koji zna šta je robovanje a šta sloboda.“
Pojasnio je da to robovanje znači da robuje strastima, vlastoljublju i častoljublju.
Otac Justin je brinuo o Kosovu i Metohiji jer je znao šta ono znači ne samo za nas, nego za Evropu.
„Kao što je 1389. godine na Kosovu Polju rešavana sudbina Evrope i preko naših kostiju zaustavljena totalitarna najezda sultana, isto se događa i danas. Sudbina savremnog svijeta se prelama preko KiM. “
Poručio je da mi znamo ko smo i šta smo, i zato i dalje nosimo krst Svetoga Jovana i gradimo crkvu Svete Trojice – Boga ljubavi, koja grli sve bez obzira kako se opredjeljuju:
„Obnavljamo Lovćensku crkvu, sebe i svoju dušu, gradimo na onome na čemu je sagrađeno sve što jesmo, po čemu smo bili, jesmo i ostaćemo prisutni u ovome svijetu“, poručio je na kraju svog izlaganja Njegovo visokopresveštenstvo Arhiepiskop cetinjski Mitropolit crnogorsko-primorski g. Amfilohije.
Sinoćnji program svojim nastupom je uljepšao i Hor Svetog Jovana Vladimira.
Trg ćirilice u Baru se nastavlja večeras predavanjem na temu „Nasilje nad Srbima“ o kojoj će govoriti: prof. dr Miloš Ković, prof. dr Ranko Popović, Mirjana Lolić Močević, novinar. Dani Trga od ćirilice se će se održavati u porti Crkve Svetog Jovana Vladimira u Baru sa početkom u 21 čas.
Ove godine manifestacija je u znaku jubileja: 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i i života njene Zetske eparhije – Mitropolije crnogorsko-primorske, 630 godina od Kosovskog boja, 690 godina od rođenja Svetog velikomučenika kosovskog cara Lazara, kao i 500 godina od pečatanja služabnika Božidara Vukovića.
Organizatori Trga od ćirilice su: Mitropolija crnogorsko-primorska, Izdavačka ustanova Svetigora, arhijerejska namjesništva hercegnovsko i barsko, Udruženje književnika Crne Gore i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore i Srpski kulturno-sportski centar Karađorđe iz Herceg Novog.
Vesna Dević
Foto: Jovan D. Radović
(MCP)
-200x200-rez.jpg)
