Lalošević o godišnjici ulaska u NATO: Velika crnogorska bruka
Godina je od ulaska Crne Gore u NATO, a većina opozicionih stranaka smatra da taj čin nije donio nikakve benefite našoj zemlji, već predstavlja jednu od najtamnijih stranica u njenoj istoriji.
Borbeni avioni NATO, koji su tokom agresije 1999. godine ubili hiljade civila i zatrovali teritoriju SRJ osiromašenim uranijumom, od danas gospodare i nebom Crne Gore.
Crna Gora je jedina članica NATO koja je ušla u taj vojni savez, a da je prethodno bila meta njegovog bombardovanja. Građani Crne Gore nijesu imali priliku da na referendumu odluče da li žele da budu dio tog vojnog saveza, već je odluka donijeta glasovima vladajuće partije i njenih koalicionih partnera u Skupštini Crne Gore.
Stav Socijalističke narodne partije i tada i sada je bio da država mora organizovati referendum, te da građani treba da se izjasne da li su za ulazak u NATO ili protiv njega.
"Sjećam se svih priča i sučeljavanja onih koji su bili za i protiv ulaska Crne Gore u NATO.
Naši najznačajniji argumenti protiv NATO-a bili su, prije svega, da nam to ne doprinosi miru i stabilnosti. Da neće doprinijeti demokratizaciji Crne Gore, a to se i ostvarilo.
NATO i Evropska unija imaju različit sistem vrijednosti. Mi treba da težimo ka EU, ali ne i prema u NATO", kazao je za dnevni list „Sloboda“ visoki funkcioner SNP-a Vasilije Lalošević.
Prema njegovim riječima, NATO je samo „surovi vojni savez”, u šta su se građani uvjerili 1999. godine.
"Tada su usljed njihovog bombardovanja izgubljeni životi naših građana, čak i djece. Upozoravali smo da NATO nije garant bezbjednosti i sigurnosti. Takođe, i da Crna Gora finansijski ide u veliki minus članstvom u NATO. O riziku za vojnike koji učestvuju u njihovim vojnim intervencijama, ne bih ni govorio", ističe Lalošević.
On dodaje da su oni koji su se zalagali za ulazak Crne Gore u NATO tvrdili da će biti veća bezbjednost države, odnosno, da će doći do jačanja unutrašnjopolitičke stabilnosti.
"Međutim, poslije izvjesnog vremena, sada kada više ne može da se promijeni odluka Crne Gore da bude dio NATO-a, s pravom možemo pitati – da li u Crnoj Gori postoji pravni sistem i vladavina prava koja će doprinijeti obračunu sa korupcijom i organizovanim kriminalom? Da li u Crnoj Gori, kako su govorili zagovornici NATO-a, postoji saradnja i koordinacija svih bezbjednosnih državnih službi?
Da li smo u 2018. godini, kada smo članica NATO-a i u pregovorima sa EU, svi jednaki pred zakonom, te da li postoje rezultati borbe protiv kriminala u državi? O političkoj volji da se unište kriminal i korupcija suvišno je i govoriti", naglašava Lalošević.
Takođe, ističe da su zagovornici NATO-a tvrdili da će Crna Gora ulaskom u taj vojni savez ojačati ekonomiju.
"Mi, nažalost, to poboljšanje ne vidimo. Zagovornici NATO-a tvrde kako će biti izuzetno bogata turistička sezona, a imamo paradoks da su nam glavni gosti upravo gosti iz bratske Srbije koja nije članica i koja se protivi članstvu u NATO. Tu su i gosti iz Rusije, koji se, takođe, protive članstvu u NATO", kaže Lalošević.
On smatra kako je trebalo da građani dobiju sve informacije o negativnim posljedicama članstva u NATO, te da sami odluče da li je to put kojim država treba da ide.
"Ako su već htjeli da nas uvuku pod taj odbrambeno-bezbjednosni kišobran, onda je trebalo da građanima omoguće da o tome odluče na referendumu i objasne im negativne strane članstva. Ali, njihov cilj je bio da se stvori idealizovana slika NATO-a, iako je to bila klasična politička volja", zaključuje Lalošević, koji obavlja dužnost šefa Medijskog centra SNP Crne Gore i v.d. predjsednika Opštinskog odbora te stranke u Baru.
