Prekinuti diskriminaciju raseljenih – crnogorsko državljanstvo odmah i bez uslovljavanja!
Savez udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori zahtijeva, bez odlaganja, dodjelu crnogorskog državljanstva svim licima prognanim sa Kosova i Metohije, iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske – i to bez nametanja ponižavajućeg uslovljavanja da se odreknu državljanstva zemalja porijekla.
Iz krovne raseljeničko- izbjegličke asocijacije podsjećaju da je preko tri decenije prošlo od progona ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i dvije po decenije od progona Srba, Crnogoraca i Roma sa Kosova i Metohije, a država Crna Gora, tvrde, i dalje - umjesto da ih zaštiti i omogući ovoj populaciji život dostojan čovjeka, ostavlja ih u pravnom glibu i tretira kao građane trećeg reda. Time se, vele, produbljuje njihova marginalizacija i legalizuje posljedica etničkog čišćenja.
"Režim Mila Đukanovića snosi direktnu odgovornost za višedecenijsku institucionalnu diskriminaciju ovih ljudi. Raseljeni i izbjegli bili su izloženi administrativnom nasilju, bez šanse za integraciju, zaposlenje, punu zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Ta politika je bila ne samo nehumana nego i otvoreno neprijateljska.
Žalosno je što danas, iako Đukanović više nije na vlasti, njegova politika diskriminacije i dalje živi. Raseljeni i izbjegli ni danas nisu integrisani u crnogorsko društvo, ne po svojoj volji, već zato što im sistem i dalje namjerno uskraćuje uslove za ravnopravno učešće u društvenom životu" - navodi se u saopštenju Saveza udruženja raseljenih i izbjeglih u CG.
Kako se ističe dalje, ova populacija i dalje ima status stranaca sa stalnim ili privremenim boravkom, što podrazumijeva ograničen pristup osnovnim ljudskim i građanskim pravima.
"Politička volja za rješavanje ovog pitanja nikada nije postojala, jer bivši režim nije želio da se suoči sa istinom – da ovi ljudi pripadaju Crnoj Gori i po porijeklu i po sudbini. U Crnoj Gori inače živi oko 11.000 osoba protjeranih iz bivših jugoslovenakih republika i sa Kosmeta.
Podsjećamo da je država u slučaju izbjeglica iz Vrake donijela lek specijalis kojim im je omogućeno državljanstvo bez odricanja od albanskog" - navode iz Saveza uz pitanje - zašto se isti princip ne primijeni i na raseljene sa Kosmeta, iz BiH i Hrvatske?
"Ovo nije samo pitanje pravde, već i moralne obaveze. Raseljeni i izbjegli žele samo jedno – da žive dostojanstveno, bez diskriminacije i administrativnih barijera, u društvu u koje su došli tražeći spas.
Ako ovi ljudi nisu zaslužili državljanstvo – onda ga niko nije zaslužio" - zaključuju iz Saveza.
