Radnici „Vektra Boke“ pitaju: Ko je jači od institucija i pravosuđa Crne Gore?

NVO Udruženje radnika „Vektra Boka“ uputilo je oštro pismo medijima, Specijalnom državnom tužilaštvu, Vladi Crne Gore, Ombudsmanu, predstavniku Evropske unije u Crnoj Gori, kao i evropskim institucijama u Briselu, ukazujući na, kako tvrde, niz spornih postupaka u vezi sa imovinom „Vektra Boke“, prodajom hotela i ostvarivanjem prava radnika na socijalni program.

U dokumentu koji je dostavljen „Barskom portalu“, radnici otvaraju niz pitanja na koja, kako navode, godinama nemaju odgovor.

„Ko je jači od institucija i pravosuđa Crne Gore?“, jedno je od centralnih pitanja koje postavljaju, uz zahtjev da nadležni konačno ispitaju šta se dešavalo sa imovinom nekadašnjeg turističkog giganta.
Posebno ukazuju na investicioni program koji je, prema njihovim navodima, bio sastavni dio privatizacionog aranžmana.

„Ko stoji iza otimačine 64 miliona zagarantovanog investicionog programa?“, pitaju iz NVO Udruženje radnika „Vektra Boka“, istovremeno tražeći odgovor na pitanje ko stoji iza, kako je nazivaju, „OG koja radi šta hoće i prodaje državnu imovinu kome hoće i pošto hoće“.

Od turističkog giganta do stečaja
Udruženje podsjeća da je HTP „Boka“ prije privatizacije bila jedan od simbola crnogorskog turizma, prepoznat ne samo u bivšoj Jugoslaviji već i širom Evrope.
Kako navode, nakon neuspjele privatizacije 2007. godine, državni kapital od 59,4516 odsto prodat je, dok je imovina bila opterećena investicionim obavezama.

Prema tvrdnjama iz dopisa, postojao je investicioni program od 50 miliona evra, dok se dodatno pominje još 33 odsto akcija kupljenih za 10 miliona evra, koje su takođe bile opterećene sa 14 miliona evra investicionog programa.
„Gdje je 64 miliona isparilo, a da niko ne odgovara?“, pitaju radnici.

U dopisu se navodi i računica prema kojoj je 8.757.878 akcija, po cijeni od 2,6894 evra, vrijedjelo 23.553.437,10 evra, dok su, kako tvrde, preko izvršnih postupaka prodate za ukupno 350.315,12 evra.

Radnici smatraju da upravo taj odnos između vrijednosti imovine i cijene po kojoj je prodavana zahtijeva ozbiljnu institucionalnu provjeru.
Stečaj završen na papiru, ali ne i u stvarnosti?

„Vektra Boka“ je, prema dopisu, 15. juna 2015. godine otišla u stečaj, koji je riješen planom reorganizacije Privrednog suda, rješenjem St. br. 323/11 od 25. decembra 2015. godine, kao i dopunskim rješenjem od 29. septembra 2017. godine.

Plan je, kako navode radnici, imao rok od pet godina, koji je istekao 29. septembra 2022. godine, ali, prema njihovim tvrdnjama, uslovi iz plana nisu ispunjeni ni u obimu od pet odsto.
Zbog toga postavljaju pitanje:

„Zašto Privredni sud nije postupio po zakonskim paragrafima da uvede bankrot ili novi stečaj, iako smo mi, radnici i povjerioci, preko Poreske uprave tražili novo uvođenje stečaja?“

Sporne prodaje imovine i 16 neriješenih prigovora
Poseban dio dopisa odnosi se na postupke prodaje imovine putem sudskih izvršitelja.

Udruženje tvrdi da je još 2018. godine uspjelo da „sačuva imovinu“, ali da se nakon toga pojavila, kako je nazivaju, „OG“, koja je, prema njihovim navodima, preko sudskih izvršitelja nastavila postupke prodaje.

U tom kontekstu pominju sudsku izvršiteljku Jasminku Bajević, advokata Vukašina Simraka, kao i druge učesnike u postupcima, ali i naglašavaju da su to njihovi navodi i sumnje koje traže da nadležni organi ispitaju.

Radnici se pozivaju na više sudskih rješenja, između ostalog Osnovnog suda u Herceg Novom i Osnovnog suda u Kotoru, tvrdeći da su u postupcima postojale nepravilnosti u vezi sa vlasničkim listovima i načinom prodaje.
Posebno ističu da je podneseno 16 prigovora, ali da, kako tvrde, nijesu riješeni ni nakon 18 mjeseci.

„Osnovni Herceg Novi je bio dužan da odgovori u roku od tri dana od podnošenja prigovora, a 16 prigovora nije riješeno nakon 18 mjeseci“, navodi se u dopisu.

Hotel „Igalo“ kao jedan od ključnih slučajeva
Značajan dio dokumenta posvećen je prodaji hotela „Igalo“.
Radnici dovode u pitanje i postupak u kojem je, kako tvrde, porodici Acovic već bila isplaćena naknada na osnovu ranijeg rješenja iz 1988. godine, da bi se decenijama kasnije ponovo pojavilo potraživanje za iste parcele.
Pozivajući se na sudska dokumenta, oni tvrde da je porodici Acovic po novijem postupku isplaćeno više od pet miliona evra, te traže da se utvrdi na osnovu čega je došlo do takve isplate.

„Da se dovodi do sumnje da li je uopšte imao adekvatnu punomoć porodice Acovic i gdje je završio novac“, navodi se u dopisu.

Ove tvrdnje, kao i sve druge navode iz pisma, nadležni organi tek treba da provjere i utvrde njihovu osnovanost.
Hoteli i imovina na obali prodaju se po cijenama koje radnici dovode u pitanje Udruženje posebno ukazuje i na nastavak prodaje preostale imovine „Vektra Boke“.

U dopisu se pominje prodaja hotela „Plaza“, sa zemljištem, po cijeni od oko 1.000 evra po kvadratnom metru, kao i restorana „Galeb“ i drugih objekata uz more.

Udruženje radnika pita kako je moguće da se, nakon svega što se dešavalo sa nekadašnjim turističkim gigantom, imovina koja se nalazi na izuzetno atraktivnim lokacijama i dalje rasprodaje, dok radnici istovremeno ne uspijevaju da ostvare prava koja su im, kako tvrde, zagarantovana.
Zato u završnici dokumenta postavljaju možda i najdirektnije pitanje:
„Pitamo svu javnost ko je taj ko upravlja OG i da je jači od svih institucija i pravosuđa.“

A zatim traže odgovor i od države:

„Postoji li institucija u ovoj zemlji da donese odluku o nezakonitoj otimačini imovine Vektra Boke i da radi u korist države?“

„Ne tražimo privilegije, već pravo“

Posebna tema dopisa je socijalni program za radnike.
Iz NVO Udruženje radnika „Vektra Boka“ tvrde da im je uskraćeno pravo koje proizlazi iz kupoprodajnog i kolektivnog ugovora, ali i iz domaćeg zakonodavstva i međunarodnih standarda socijalne zaštite.

„Da li svi akteri OG i ostali imaju više prava i ko im dozvoljava, dok sa druge strane radnicima ne daju zagarantovano i preuzeto socijalno pravo kroz kupoprodajni i kolektivni ugovor, kao i ustavno i zakonsko pravo Crne Gore?“, pitaju radnici.

Posebno ukazuju na, kako navode, moguću diskriminaciju među radnicima, jer su, prema njihovim tvrdnjama, pojedinci već iskoristili određena prava, dok drugi to ne mogu.

Udruženje je uz dopis dostavilo i kopije sudskih rješenja i druge dokumentacije, navodeći da su materijal dostavili i Savjetu za privatizaciju, sa zahtjevom da se pozabavi pitanjem socijalnog programa za, kako ih nazivaju, „zaboravljene i oštećene radnike Vektra Boke“.

Radnici na kraju traže ono što bi, u pravnoj državi, trebalo da bude najmanje sporno – da svaka njihova tvrdnja bude provjerena, svaki sporni postupak ispitan, a svaka odgovornost utvrđena na osnovu zakona i dokaza.

Jer, ako su njihove tvrdnje neosnovane – institucije to treba da dokažu. Ako, međutim, dokumentacija koju su dostavili ukazuje na nezakonitosti, onda pitanje koje su postavili više nije pitanje samo radnika „Vektra Boke“, već pitanje kredibiliteta čitavog sistema - ko je odgovoran i zašto do sada nije odgovarao?