Međunarodne nagrade za najbolje pjesnike i prevodioce u 2025. godini
Iako savremeni svijet istovremeno nudi paradoks povećane povezanosti i sve izraženije otuđenosti, poezija opstaje kao vitalno sredstvo kroz koje ljudski izraz prelazi granice, povezujući glasove, kulturna nasljeđa, zajednička sjećanja i zamišljene budućnosti različitih zajednica.
Dana 12. decembra 2025. godine, taj most je zasijao izuzetnim sjajem kada su objavljeni dobitnici Međunarodnih nagrada za najbolje pjesnike i prevodioce. Svečanost, koju su organizovali Međunarodni centar za istraživanje i prevođenje poezije (IPTRC), Journal of Rendition of International Poetry i Upravni odbor Svjetske unije časopisa za poeziju, predstavlja jedno od najuglednijih priznanja za književno stvaralaštvo među jezicima i kontinentima.
Ovogodišnje nagrade odaju priznanje četrnaest izuzetnih pjesnika i prevodilaca iz trinaest zemalja, čija djela utjelovljuju univerzalnost osjećanja, mašte i istine. Izabrani su nakon tri rigorozna kruga glasanja, sprovedena tokom dva mjeseca, od strane uglednog žirija sastavljenog od sudija iz osamnaest zemalja – od Italije do Japana, od Sjedinjenih Američkih Država do Ujedinjenih Arapskih Emirata, od Njemačke do Argentine. Ovaj duboko saradnički i istinski multikulturalni proces odražava samu suštinu globalnog književnog bratstva.
Deset pjesnika koji su ove godine nagrađeni donose na svjetsku književnu scenu živopisan spektar jezičkih, kulturnih i emotivnih svjetova. (1) Isilda Nunes (Portugal) piše mediteranskim sjajem, spajajući saudade sa savremenim promišljanjem. (2) Jang Geum-Hi (Koreja) nudi poeziju ukorijenjenu u istočnjačkom lirizmu, meditativnu i izuzetno osjetljivu na ljudsku nježnost. (3) Labud N. Lončar (Crna Gora) donosi balkanski duh otpornosti, ritma i bezvremenog pejzaža. (4) Adnan Al-Sajeg (Irak), jedan od najsnažnijih glasova arapske književnosti, nastavlja da gubitak pretvara u svjetlosni otpor. (5) Kalina Izabela Zjola (Poljska) predstavlja složeni ples Srednje Evrope s pamćenjem, identitetom i preobražajem. (6) Gasan Al-Hunaizi (Saudijska Arabija) donosi dubinu klasične, ali neprestano razvijajuće arapske tradicije. (7) Sudip Sen (Indija) oslikava svijet kosmopolitskim uvidom – od Nju Delhija do svjetskih metropola. (8) Zi Vu (Kina) nudi profinjenu jasnoću – poeziju snažnih slika i filozofske rezonance. (9) Muje Bučpapaj (Albanija) odjekuje surovom ljepotom Balkana i njegovim neugasivim duhom. (10) Piter Tabit Džons (Ujedinjeno Kraljevstvo) svojim snažnim glasom podsjeća na bogato nasljeđe britanske književnosti i njenu stalnu obnovu.
Zajedno, oni čine mozaik jezika, istorija i geografija. Ono što ih povezuje jeste duboko poštovanje prema poetskoj riječi – njenoj sposobnosti da osvjetli ljudsko stanje, suoči se sa stvarnošću i ugnijezdi nadu.
Prevođenje se često naziva „drugom umjetnošću“. Ono zahtijeva odanost ne samo izvornom tekstu, već i nevidljivom dahu značenja koji mora preživjeti putovanje kroz jezike. Četvoro prevodilaca koji su ove godine nagrađeni predstavljaju primjer te uzvišene misije. (1) Vo Ti Nhu Maj (Vijetnam) približava međunarodnu poeziju vijetnamskim čitaocima i nosi vijetnamski poetski senzibilitet u svijet, njegujući međukulturni dijalog s nježnošću i strašću. (2) Jusuf Aslan (Turska) nastavlja dugu tursku tradiciju jezičke otvorenosti, nudeći jasnoću i ljepotu čitaocima širom kontinenata. (3) Li Džengšuan (Kina) obogaćuje globalnu književnu razmjenu preciznim i gracioznim prevodima svjetske poezije. (4) Klaudija Pičino (Italija), poznata po svom obimnom radu među jezicima, omogućava da poetski glasovi slobodno putuju kroz prostrane kulturne koridore Evrope i šire.
Ovi prevodioci nijesu samo posrednici – oni su graditelji razumijevanja, koji uzdižu glasove drugih u nove prostore, čuvajući ritam, nijansu i dušu.
Ono što izdvaja nagrade za 2025. godinu jeste ne samo izuzetan kvalitet dobitnika, već i duh jedinstva utkan u sam proces izbora. Žiri sastavljen od uglednih pjesnika, prevodilaca i naučnika iz osamnaest zemalja predstavlja rijedak primjer književne diplomatije.
I dok se savremeno društvo suočava s pejzažom sveopšte neizvjesnosti, stvaranje i prevođenje poezije ostaju prakse koje njeguju hrabrost, podstiču empatično razumijevanje i potvrđuju mogućnost duboke ljudske povezanosti.
Poezija je važna jer odbija da nestane. Jer i dalje šapuće istinu kada buka postane nepodnošljiva. Jer pronalazi ljudski puls ispod vrtloga istorije. Jer nas uči da gledamo u potpunosti.
Prevod širi tu čežnju izvan granica. On pretvara samoću u globalnu solidarnost. Gradi mostove tamo gdje politika podiže zidove. Otkriva da, uprkos razlikama u jeziku, hrani, običajima, klimi i vjerovanjima, ljudi nose slične snove, slične rane i slične molitve.
Organizatori upućuju duboku zahvalnost međunarodnom žiriju čija su velikodušnost i intelektualna posvećenost oblikovale ovogodišnje rezultate.
Slaveći ovogodišnje dobitnike, slavimo i trajnu moć poezije da ujedini čovječanstvo.
Pjesnicima – hvala vam što nas podsjećate koliko ljudski duh može biti prostran.
Prevodiocima – hvala vam što s predanošću i gracioznošću prenosite glasove širom svijeta.
Sudijama – hvala vam na velikodušnosti i mudrosti.
Čitaocima širom svijeta – neka poezija nastavi da osvjetljava vaš put.
