Plamenac o morbidnom "reformisanju bajki": To je kao silovanje djece!

Sveštenik Jovan Plamenac komentarišući nedavno predstavljenu zbirku „novih-starih“ bajki „Bajke su za svakoga”, u kojima su učitani novi kodovi, promijenjene tradicionalne uloge, sa elementima kvir kulture i drugim različitostima, kazao je da je to nasilje ravno, ili sa težim posljedicama od onog kada odrasli, kako je kazao, siluju dječicu koja je tek pošla u školu.

Bajke su kreirane u saradnji sa dramaturgom iz Podgorice Vaskom Raičevićem, a u okviru deset tradicionalih narodnih bajki dobilo je nove alternativne forme, kao i da se sagledaju kroz modernu prizmu muško-ženskih odnosa i da predstave različitost.

"Djeca koja su silovana vuku traume kroz čitav život, a djeca koja će biti vaspitavana na LGBT doktrini imaće izmijenjenu svijest, biće novi čovjek stvoren za izopačene seksualne potrebe malog procenta ljudi koji imaju novac i kroz njega moć" – kazao je Plamenac za “Slobodu”.

On je istakao da je aktuelni crnogorski režim „do balčaka podatan liberalnim monstrumima, koji ga održavaju na vlasti”.

"Obaška, što je taj inženjering sam po sebi zločin: prekrajanje sadržaja bajki je takođe svojevrsno nasilje, koje najavljuje i druga prekrajanja, istorije, običaja, moralnih načela, pa i izbornih rezultata. Tako i ovu moju izjavu sjutra mogu prekrojiti da bude podrška njihovom nedjelu" – istakao je Plamenac.

Projekat „Bajke su za svakoga” podržan je u okviru Erasmus+ programa Evropske unije, koji implementira Fondacija „CURE”, a partneri na projektu su NVO „Juventas” iz Crne Gore, „Alternativni centar za devojke” iz Srbije, „CESI” iz Hrvatske i „Helsinški komitet za ljudska prava – grupa LezFem” iz Makedonije.

Projekt koordinatorka Fondacije CURE iz Bosne i Hercegovine Marija Vuletić, kazala je, kako je saopšteno iz PR centra, da se ta organizacija generalno bavi društvenim radom i radi na promjeni normi koje su postavljene u današnjem društvu, a koje mogu da se vide i kroz bajke.

U okviru projekta pozvali su učesnike iz pet država iz regiona koji su napisali bajke za koje su smatrali da će da budu prilagođene svima i da budu inkluzivne.

Hana Konatar iz crnogorske NVO Spektra kazala je da su željeli da redefinišu bajku „Baščelik“, jer u njoj, kako je pojasnila, nisu osjetili motive ljubavi i humanosti.

"Sve što se dešava dešava se da bi muškarac ispunio datu riječ ili zbog motiva koji se često spominje u tradicionalnim bajkama – časti. Smatramo da smo, pričanjem priče iz ženske perspektive, dali ženi snagu, koju ona inače ima, a koja do sad nije bila prikazana u tradicionalnim, čak i u modernim bajkama" – navela je Konatar.

„Alternativni centar za devojke” reformisao je bajke: „Snežana i sedam patuljaka“ i „Nemušti jezik“.

Tamara Jovanović iz te NVO kazala je da su se dvoumili da li da ostave nasilni momenat u bajci kad žena dobije batine od muža.

"Na kraju smo se usaglasili da ipak ostane taj trenutak, ali da ga pokažemo u negativnom svijetlu, dok je u originalu prikazan pozitivno, i da se na taj način osvrnemo na femicid i probleme koje Srbija i Balkan imaju sa ubistvima žena. To nam je bio najznačajniji trenutak u procesu rada"– kazala je Jovanović.

Organizacija LezFem iz Makendonije redefinisala je bajku „Modrobradi“ na način što je, kako su objasnili, promijenjena perspektiva, tako da je priča žena. Ta NVO je unijela feminističke elemente, lezbejsku vrstu, kako bi se izbjegli hetero-patrijarhalni elementi koje sadrže tradicionalne bajke.

Preimenovali bajku „Kraljeva kći vještica”

Predstavnica organizacije „CESI” iz Hrvatske Tanja Javorina kazala je da su u toj organizaciji redefinisali dvije bajke „Kraljeva kći vještica“, koju su u novoj verziji preimenovali u „Vještica“, i „Ružno pače“. Bajka je preimenovana iz razloga što, kako je pojasnila, nijesu željeli da ona bude nečija, „nego da bude samostalna i da sama odlučuje o svom životu“.

- U „Ružnom pačetu“ smo se više usmjerili na samu temu. Gledali smo kako da ubacimo neki savremeni i ljudski lik u bajku i kako da prikažemo današnje grupe koje su odbačene zato što su drugačije, ali da zapravo imaju vlastitu ljepotu, vrijednost i snagu koju moramo prepoznati – kazala je Javorina pojašnjavajući da su se odlučili da ljudski lik u bajci bude djevojčica Romkinja.