Zeković: Krst poziva i podsjeća da ljubimo Boga svim srcem

Praznik Vozdviženja Časnoga Krsta proslavljen je u Hramu Svetog Jovana Vladimira.

Svetom liturgijom koja je služena u južnom paraklisu Hrama koji je posvećen Vozdviženju Časnoga Krsta, načalstvovao je protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, a saluživao je protojerej Ljubomir Jovanović.

Prisutnom narodu, nakon pročitanog Jevanđelja, prigodnom besjedom obratio se otac Slobodan koji je kazao da je krst i stradanje Gospodnje na krstu pečat ljubavi Njegove prema svima nama, prema cijelome ljudskome rodu.

„Ono što je do nas jeste da i mi koliko smo kadri i koliko umijemo odgovorimo na tu ljubav Božju svojom ljubavlju. I upravo nas na to poziva Krst Gospodnji kome se danas klanjamo, koga celivamo. Vertikala časnoga Krsta poziva nas i podsjeća na onu prvu i glavnu zapovijest Božju, da Njega, jedinoga istinitog Boga, iznad svega ljubimo svim srcem svojim, svom dušom i snagom svojom i da se Njemu jedinome klanjamo i služimo. A horizontala Časnoga Krsta podsjeća nas na drugu zapovijest Božju, a to je da smo dužni isto tako ljubav da imamo jedni prema drugima. I, po riječima samoga Gospoda, o tim dvijema zapovjestima visi sav zakon i proroci, odnosno u njima dvijema sve ostale zapovijesti su sadržane.“

Otac Slobodan je kazao da se na ovaj sveti dan sjećamo jednog izuzetno važnog događaja iz istorije Crkve, a to je pronalazak Časnoga Krsta, za koji se dugo vremena nije znalo šta se sa njim desilo, gdje je završio.

Podsjetio je da je Sveta carica Jelena ravnoapostolna, majka Svetoga cara Konstantina obilazila Svetu Zemlju i mjesta po kojima je hodio Gospod, i zajedno sa sinom podizala hramove u slavu Božiju. Tako je ona činila i u gradu Jerusalimu, tragajući za grobom Hristovim i Golgotom. Na na tome mjestu gdje je Gospod postradao kasnije su Rimljani podigli jedan neznabožački hram boginji Veneri. Carica Jelena je naredila da se taj neznabožački, paganski hram sruši i da se na tom mjestu, gdje je po predanju koje se prenosilo sa koljena na koljeno, bilo mjesto stradanja Gospodnjega, da se kopa i traži.

„I tako su, trudom Svete carice Jelene, pronađen i grob Gospodnji, a pronađena su i tri krsta. Jer znamo da su pored Gospoda sa lijeve i desne strane bila još dva krsta na kojima su dva razbojnika bila raspeta. I nisu znali koji je pravi krst Gospodnji, pa je naredio tadašnji patrijarh jerusalimski Makarije, da se polažu krstovi na jednoga pokojnika koga su u tome času pronosili blizu toga mjesta. I kada je položen Krst Hristov, Časni i Životvorni, pokojnik je oživio i po tome su i poznali da je to Životvorni Krst na kome je Gospod razapet bio. I onda je patrijarh Makarije pred svima podigao taj krst visoko, njime blagoslovio sve prisutne i u spomen na taj događaj iz istorije Crkve i uspostavljen je ovaj veliki i divni praznik Vozdviženja, ili Uznošenja Časnoga Krsta.“

Protojerej-stavrofor Slobodan Zeković je kazao da je kasnije za blagoslov vjernima, Časni Krst razdijeljen po cijeloj vaseljeni, podsjetivši da i mi u Crnoj Gori imamo veliki blagoslov jer se u Cetinjskom manastiru, u ćivotu Svetoga Petra Cetinjskoga, pored njegovih svetih i čudotvornih moštiju čuvaju još velike dvije svetinje, to je dio Časnoga i Životvornoga Krsta i desna ruka Svetoga Jovana Krstitelja.

„Sa ove dvije svetinje znamo da je bila i treća, Čudotvorna Ikona Majke Božije Filerimske, koja se trenutno nalazi u Cetinjskom muzeju, a nadamo se i vjerujemo da će Gospod dati u svoje vrijeme da i ona bude vraćena tamo gdje joj je mjesto. Da bude u hramu Božijem, zajedno sa ostalim pomenutim svetinjama. Zajedno danas svi pjevamo sa cijelom Crkvom Hristovom po svoj vaseljeni: „Krstu Tvome klanjamo se Hriste i sveto Vasksenje Tvoje pjevamo i slavimo“, poručio je prota Slobodan Zeković.