Saša Zeković: Podržavam inicijativu mitropolita Joanikija, istražiti sve zločine - bez izuzetaka

Aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković podržao je inicijativu mitropolita crnogorsko-primorskog gospodina Joanikija da se u Crnoj Gori osnuje institut za proučavanje svih zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata i u poratnom periodu, bez obzira na to ko ih je i u čije ime počinio.

Zeković je podsjetio da je Njegovo visokopreosveštenstvo arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorsko-primorski tu inicijativu javno iznio u tradicionalnoj božićnoj poruci, koju su prenijeli svi relevantni mediji.

„Ta ideja je u potpunosti saglasna sa evropskim iskustvima i praksama u rješavanju pitanja kulture sjećanja i suočavanja s represivnim nasljeđem prošlosti“, saopštio je Zeković.

On je dodao da ne postoji razumno opravdanje za suženje vremenskog okvira suočavanja s prošlošću, ukazujući da se u Crnoj Gori trenutno ne ide dalje od 1948. godine.

„Kod sadašnjih i budućih generacija ne smijemo umanjivati razumijevanje događaja iz ratnog i poratnog perioda, koji i dalje snažno definišu i utiču na naše društvo i sadašnjost“, naveo je Zeković.

Prema njegovim riječima, i državne vlasti i društvo u cjelini treba da podrže svaki doprinos koji predstavlja kritiku zaborava i ukazuje na posljedično zanemarivanje kršenja ljudskih prava, naročito u periodu neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada je, kako ističe, institucionalizovana socijalistička revolucija.

Zeković je kao posebno značajna izdvojio iskustva Slovenije, koja je, zajedno sa Crnom Gorom, bila dio nekadašnje socijalističke Jugoslavije.

„Iako je borba protiv strane okupacije, koju je predvodio partizanski pokret, bila odlučna, hrabra i istorijski opravdana, ona je, nažalost, pokrenula i razvila represivne metode i strukture koje su doprinijele ozbiljnim kršenjima ljudskih prava“, rekao je Zeković.

On je podsjetio da je preovlađujući stav Evropske unije da se pitanje suočavanja s prošlošću prepusti državama članicama, koje ga trebaju rješavati u skladu sa sopstvenom istorijom, tradicijom i pravnim poretkom.

„Za Crnu Goru je to posebno važno, jer sovjetski i jugoslovenski komunizam, u najvećem dijelu, nijesu uporedivi“, dodao je.

Zeković je ukazao da je u Sloveniji osnovana posebna javna ustanova – Studijski centar za nacionalno pomirenje, koji istražuje prošlost te države sa fokusom na nasljeđe sva tri totalitarna sistema prisutna na njenoj teritoriji: fašizma, nacizma i komunizma.

Takođe je podsjetio da je Vlada Republike Slovenije još 2007. godine uputila zvanično izvinjenje i osudila poslijeratne zločine počinjene na njenoj teritoriji, te da se tadašnji premijer Borut Pahor aktivno zalagao za depolitizaciju žrtava i sveobuhvatno razumijevanje ratnih i poratnih tragedija.

„Kao predsjednik Republike, Pahor je preuzeo moralnu odgovornost i za druge slučajeve kršenja ljudskih prava, poput pitanja ‘izbrisanih’. Takav pristup može biti od značaja i za buduća crnogorska iskustva“, istakao je Zeković.

Na kraju, on je ukazao i na doprinos Slovenačke akademije nauka i umjetnosti procesu pomirenja i promjeni društvene percepcije o poslijeratnim zločinima, podsjećajući na stav da podijeljeno istorijsko sjećanje predstavlja ozbiljnu prepreku za sadašnjost i budućnost društva.

„Demokratizacijom društva postala je nužnost revizija jednostranih, ideološki utemeljenih narativa, kako bi se istorija sagledavala istoriografski, a ne crno-bijelo“, zaključio je Zeković.