Teodora Ostojić podnijela ostavku: „Ne želim da budem dio rasparčavanja Barske plovidbe“

Teodora Ostojić podnijela je ostavku na mjesto člana Odbora direktora Barske plovidbe AD Bar, saopštavajući da ne želi da čeka sjednicu Skupštine akcionara na kojoj bi bio izabran novi saziv ovog tijela.

Ona je navela da do promjena u Odboru svakako dolazi „nakon neslaganja pojedinih članova sa načinom na koji je Ministarstvo pomorstva planiralo budućnost ove kompanije“, ali je odlučila da sama istupi.

„Moja odluka da više ni minut ne budem dio Odbora direktora proizilazi iz današnje odluke Vlade Crne Gore o usvajanju Memoranduma sa Faminas Investment grupom“, istakla je Ostojić, dodajući da je to i rezultat višemjesečnog neslaganja sa radom Ministarstva pomorstva i izvršnog menadžmenta kompanije.

Ostojić naglašava da je ponosna što je sa kolegama uspjela da zaustavi određene, kako kaže, štetne odluke u okviru nadležnosti Odbora direktora, ali upozorava da potpisivanje spornog memoranduma sada ulazi u završnu fazu.

„Više je nego izvjesno da će ovaj, po svim pitanjima sporni Memorandum o razumijevanju, biti potpisan i tim činom će postojanje Barske plovidbe u njenom izvornom obliku biti dovedeno u pitanje“, poručila je ona.

Prema njenim riječima, dokument koji se predstavlja kao neobavezujući, u suštini predviđa značajna prava za investitora, uključujući pravo veta na odluke države i izbor generalnog menadžera kompanije.

Posebno je istakla da ne želi da bude dio procesa koji, kako navodi, vodi ka „rasparčavanju i krčmljenju pomorske kompanije koju su gradili građani Bara i hiljade pomoraca“.

„Ne želim, kao neko ko je rođen i većinu života proveo u Baru, ni jednog jedinog momenta biti uključena u takav proces“, naglasila je Ostojić, uz poruku da građani neće ostati nijemi posmatrači.

Ona je u završnici uputila i oštru poruku donosiocima odluka: „Zaboravite na to da ćete rasprodavati Crnu Goru kao da vam je ostala u nasljedstvo“.

Ovaj potez prokomentarisala je i Radinka Ćinćur, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore iz Bara, koja je poručila:

„Ono čega smo se bojali, Barska plovidba doživljava sudbinu Crnogorske plovidbe! Da li će barski pomorci, zarad interesa korumpiranog menadžmenta i ministra, a uz pomoć i manjinskih akcionara, među kojima su najmanje građani Bara, mirno gledati uništavanje i posljednjih brodova i nade da će opet zaploviti pod crnogorskom zastavom?“

Skupština 6. aprila

Vanredna Skupština akcionara „Barske plovidbe“ AD Bar zakazana je za 6. april, a Vlada Crne Gore već je predložila novi sastav Odbora direktora ove kompanije.Za članove Odbora kandidovani su Marko Maraš, Ljubiša Tadić, Samir Šabazović i Mirjana Dacić.

Pored toga, Vlada je odredila i Anta Stanišića za punomoćnika, odnosno predstavnika državnog kapitala na predstojećoj vanrednoj Skupštini akcionara.

Promjene u upravljačkoj strukturi dolaze u osjetljivom trenutku za kompaniju, uoči mogućeg potpisivanja Memoranduma o razumijevanju sa investitorom „Faminas Investment Group“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je već izazvao brojne polemike u javnosti.

Prema ranijim najavama, do saradnje sa ovom kompanijom moglo bi doći nakon što se steknu formalno-pravni uslovi, a razgovori su vođeni još u novembru prošle godine, kada su se ministar pomorstva Filip Radulović, državni sekretar Pavle Tripković i izvršni direktor Boris Mihailović sastali sa predstavnicima investitora.

Memorandum, koji je Ministarstvo pomorstva pripremilo početkom marta, predviđa da u slučaju kupovine 22 odsto akcija „Barske plovidbe“, investitor dobije značajna upravljačka prava, uključujući pravo veta na ključne odluke, mogućnost predlaganja izvršnog direktora i revizora, kao i mjesto u Odboru direktora. Istovremeno, investitor bi imao obavezu da kupi dva broda.

Ipak, iz Ministarstva finansija Crne Gore ranije je ukazano da je, zbog vlasničke strukture kompanije, neophodno pribaviti mišljenja Skupštine akcionara, Savjeta za privatizaciju i Ministarstva ekonomskog razvoja.

Dodatnu težinu čitavoj situaciji daje i činjenica da je država većinski vlasnik „Barske plovidbe“, sa ukupno 52 odsto kapitala. Unutar tog paketa, Vladi pripada 18,63 odsto, Razvojnoj banci 16,16 odsto, Fondu PIO 12,83 odsto, a Zavodu za zapošljavanje 4,28 odsto. Preostale akcije nalaze se u rukama fizičkih lica (36,18 odsto), pravnih lica (2,76 odsto), dok je 9,16 odsto na kastodi računima kod banaka.

Sve ovo ukazuje da će predstojeća vanredna Skupština biti ključna za dalji pravac razvoja kompanije, ali i za odnos države prema strateškim resursima u pomorskom sektoru.