PIŠE: Stefan Jovanović
Na dnevnom redu Skupštine Crne Gore našao se Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, kojim se predviđaju oštrije kazne za saobraćajne prekršaje. Najviše pažnje javnosti privukle su odredbe koje predviđaju novčane kazne do 1000 evra ili kaznu zatvora do 60 dana za određene prekršaje. Posebno se izdvajaju sankcije za prolazak kroz crveno svjetlo — čak 20 dana zatvora ili novčana kazna od 300 do 1000 evra.
Pozitivni aspekti predloženih izmjena
Nema sumnje da je namjera zakonodavca plemenita: smanjenje broja saobraćajnih nesreća, posebno onih sa teškim posljedicama, mora biti prioritet svake ozbiljne države. Prolazak kroz crveno svjetlo je jedan od najopasnijih prekršaja u urbanim zonama, jer dovodi u rizik ne samo vozača, već i pješake i druge učesnike u saobraćaju.
Povećanjem kazni šalje se jasna poruka o netoleranciji prema bahatom i neodgovornom ponašanju za volanom. Ukoliko se zakon dosljedno sprovodi, on može imati snažan preventivni efekat. Takođe, novčane sankcije u većim iznosima mogu doprinijeti budžetu, a ako se usmjere na saobraćajnu infrastrukturu i edukaciju, mogu značajno podići nivo saobraćajne kulture.
Sporne tačke i potencijalni izazovi
Ipak, neke od predloženih mjera, iako dobronamjerne, ostavljaju prostora za raspravu. Posebno je sporna kazna zatvora od 20 dana za prolazak kroz crveno svjetlo. Dok se ovakva kazna može činiti primjerenom u slučajevima kada prouzrokuje teške posljedice, postavlja se pitanje da li je primjenljiva i opravdana u situacijama kada prekršaj ne izazove konkretnu štetu.
Takođe, kazna zatvora nosi dodatne društvene i ekonomske troškove – od opterećenja zatvorskog sistema do gubitka radne snage. Moguće je da će sudovi pribjegavati blažim alternativama, što umanjuje efekat zakona. Umjesto toga, stroga novčana kazna uz oduzimanje bodova i eventualnu obaveznu edukaciju za prekršioce mogla bi biti djelotvornije i pravičnije rješenje.
Lični ugao mladog vozača i budućeg stručnjaka
Kao dvadesetjednogodišnji student smjera za drumski saobraćaj i mladi vozač, svjestan sam izazova sa kojima se suočavaju vozači moje generacije.
Predložene mjere, kao što su zabrana vožnje od 23 do 6 časova i ograničenje snage motora na 80 kW za vozače od 18 do 21 godine, imaju za cilj povećanje bezbjednosti. Međutim, važno je da ove mjere ne budu percipirane kao kaznene, već kao edukativne i podržavajuće.
Uvođenje privremenih vozačkih dozvola i obavezne obuke za mlade vozače moglo bi doprinijeti boljoj pripremljenosti i odgovornosti. Takođe, važno je obezbijediti dostupnost edukativnih programa i kampanja koje će mladim vozačima pružiti potrebna znanja i vještine za bezbjedno učešće u saobraćaju.
Predlog alternativnog rješenja
Umjesto zatvora, za prolazak kroz crveno svjetlo bilo bi korisno razmotriti novčanu kaznu u visini od 500 do 1000 evra, u kombinaciji sa negativnim poenima u vozačkoj dozvoli i obaveznim pohađanjem saobraćajne obuke. Ovakva mjera bi bila manje opterećujuća za pravosudni i penitencijarni sistem, a istovremeno bi odvraćala pojedince od prekršaja i edukovala ih.
U slučajevima ponovljenih prekršaja, moglo bi se razmotriti i privremeno oduzimanje dozvole.
Predložene izmjene Zakona, u svakom slučaju, predstavljaju korak u dobrom pravcu, ali je potrebno uravnotežiti strogost i efektivnost. Kaznena politika mora biti pravično kalibrisana — dovoljno stroga da odvrati, ali ne i destruktivna po društvo i sistem.
Umjesto fokusiranja isključivo na represiju, zakon treba da ohrabri i kulturu poštovanja propisa. Uz unapređenje infrastrukture, obrazovanja vozača i pojačan nadzor, novi zakon može postati alat koji će zaista smanjiti broj udesa i spasiti životote.
Prava mjera strogosti u kombinaciji sa dosljednom primjenom i prevencijom jeste ključ uspjeha. Umjesto kazne radi kazne — kazna radi promjene ponašanja.