Na današnji dan prije 21 godinu ubijen Duško Jovanović: Krvave ruke Milovog režima

Glavni i odgovorni urednik "Dana" Duško Jovanović ubijen je na današnji dan prije 21 godinu. Petnaest minuta prije ponoći, 27. maja 2004. godine, ispred redakcije su odjeknuli rafali, baš u trenutku kada se Jovanović, po zaključenju tog broja novina, spremao da pođe kući, ne sluteći da iz mraka vrebaju ubice, a da njihovi nalogodavci negdje čekaju da im jave da su obavili zadatak.

Dvadeset jednu godinu kasnije, ubice i dalje vrebaju iz nekog svog mraka, a nalogodavci atentata na prvog čovjeka "Dana" još uvijek vjeruju da ruka pravde do njih nikad neće stići. I nije da nemaju razloga da ne povjeruju u tako nešto, jer ih pravda, u koju se svaka vlast u Crnoj Gori kune, uporno zaobilazi duže od dvije decenije. Nedavno je Damir Mandić, jedini pravosnažno osuđeni za saizvršilaštvo u ubistvu Jovanovića, odslužio kaznu od 19 godina, na koliko je bio osuđen. On nije izašao na slobodu, već je prebačen u istražni zatvor zbog sumnje da je umiješan u međunarodni šverc kokaina. Mandić je kaznu odrobijao, ali je pravda ostala utamničena jer ni nakon 21 godinu nije poznato kome je on bio saizvršilac u zločinu, niti ko je naredio i platio da Duško Jovanović bude ubijen.

Obećanja da će zločin biti rasvijetljen i da je to prioritet zasad su jedini "konkretan" korak, a već treća Vlada Crne Gore troši svoj mandat nakon promjene trodecenijskog režima predvođenog Demokratskom partijom socijalista (DPS). Desile su se promjene i u policiji, i u tužilaštvu, i u sudstvu... Promjena – barem onih vidljivih i javnosti jasno saopštenih – nema jedino u istrazi o ubistvu Duška Jovanovića. Samo floskule da je istraga u toku, da su saslušani svjedoci, preduzete mjere i radnje, izdata uputstva i da se više detalja ne može saopštiti. Teško je razumjeti i prihvatiti takav zid ćutanja, naročito ako institucije uporno ćute 21 godinu.

I Komisija za praćenje istraga napada na novinare konstatovala je u najnovijem izvještaju da, uprkos preporukama Komiteta UN za ljudska prava, ne dobijaju konkretne podatke o detaljima istražnog postupka o ubistvu Duška Jovanovića – ne zna se ko su saslušani svjedoci, da li ima novih dokaza i da li su ispunjene ranije preporuke.

Više državno tužilaštvo u Podgorici je prije četiri godine, 17 godina nakon zločina, formiralo novi predmet povodom ubistva urednika "Dana". Predmet je zadužila tužiteljka Danka Ivanović Đerić. Nažalost, ni četiri godine nijesu bile dovoljne da se identifikuje makar jedan akter zločina. Povodom 21. godišnjice od ubistva Jovanovića, iz Višeg tužilaštva su za "Dan" kazali da su preduzeli više radnji u sklopu istrage, kao i da je formiran tim tužilaca koji postupa u ovom slučaju, ali više detalja, naročito onih na osnovu kojih bi se moglo naslutiti da imaju nova saznanja, nijesu saopštili.

"Podsjećamo da je u prethodnom periodu u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici intenziviran rad u predmetu ubistva glavnog i odgovornog urednika DN "Dan" i formiran poseban tim državnih tužilaca koji postupa u predmetu. U predmetu je preduzeto više radnji i mjera, saslušano je više svjedoka, i u kontinuitetu se preduzimaju brojne dokazne radnje, a sve u cilju donošenja konačne zakonite odluke. Zbog zaštite interesa postupka, nismo u mogućnosti preciznije odgovoriti na vaša pitanja, niti davati više detalja" – saopšteno je "Danu" iz tog tužilaštva.

I iz Vrhovnog državnog tužilaštva ponavljaju da je formiran tim tužilaca, kako bi se intenzivirao rad u ovom predmetu. Napominju i da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković redovno informiše o preduzetim radnjama i da je izdao obavezujuće uputstvo u slučajevima izvršenja krivičnih djela nad novinarima. Međutim, jasno je da ni to nije dalo rezultate, jer 21 godinu od zločina u spuškom zatvoru nema ni osumnjičenog, a kamoli osuđenog za ubistvo Jovanovića.

"Vrhovni državni tužilac Milorad Marković redovno se od strane Višeg državnog tužilaštvo u Podgorici obavještava o preduzetim radnjama u predmetu ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista "Dan". Kao što ste informisani, u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici formiran je tim državnih tužilaca u cilju intenziviranja rada i preduzimanja neophodnih mjera i radnji u ovom predmetu. Istovremeno, podsjećamo da je vrhovni državni tužilac tokom prethodne godine izdao obavezujuće uputstvo opšteg karaktera za postupanje državnih tužilaštava u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. Uputstvom je, između ostalog, propisano da državna tužilaštva hitno intenziviraju rad u navedenim predmetima i da rukovodioci državnih tužilaštava u predmetima u kojima postupci neopravdano dugo traju daju pisana obavezujuća uputstva postupajućim državnim tužiocima" – saopšteno nam je iz VDT- a.

Viši sud: Dokazi nijesu nestali, niti su kontaminirani

Iz Višeg suda u Podgorici ponovili su da prilikom obijanja depoa u toj instituciji nije nestao niti je kontaminiran nijedan dokaz iz predmeta vezanog za ubistvo urednika "Dana". To je za naše novine potvrdila samostalna savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda u Podgorici Ivana Vukmirović.

Međutim, lider GP URA Dritan Abazović, koji je u momentu kada je prokopan tunel do sudskog depoa bio premijer, i dalje tvrdi da su nekadašnji agenti ANB-a Zoran Lazović i Duško Golubović, koji se trenutno nalaze u pritvoru, povezani sa organizatorima ubistva glavnog i odgovornog urednika "Dana". On je nedavno u jednoj emisiji njih dvojicu povezao i sa aferom "Tunel", tvrdeći da tunel do depoa Višeg suda nije prokopan zbog droge, već zbog automatske puške iz koje je ubijen Jovanović.

U Skupštini Crne Gore u februaru ove godine formiran je Anketni odbor za istragu o političkim motivisanim ubistavima i napadima na novinare i intelektualce, koji je, između ostalog, trebalo da se bavi i istragom o ubistvu prvog čovjeka "Dana", ali i njegovim prebijanjem od strane tzv. "crnih trojki". Iako su predstavnici parlamentarne većine najavljivali istorijsku misiju i ogroman doprinos rasvjetljavanju zločina iz bliske prošlosti, dosad je održano samo jedno saslušanje, i to bivšeg šefa crnogorske tajne policije i nekadašnjeg ministra pravde i premijera Duška Markovića. Niz neistina, opšti je utisak u vezi s tim saslušanjem, a čak se i od pojedinih poslanika vlasti moglo čuti da nisu očekivali da će Marković bilo šta saopštiti. U čemu je onda svrha saslušanja?! Mnogi su skeptični kad je riječ o efektima rada Anketnog odbora, navodeći da je u pitanju još jedan vid političke zloupotrebe zarad sticanja određenih političkih poena, a bez efekta na utvrđivanje činjenica i prikupljanje materijala koji bi doprinijeli procesuiranju počinilaca krivičnih djela.

Predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić (DPS) kaže da je anketni odbor za sprovođenje parlamentarne istrage osmišljen kao instrument dodatne kontrole opozicije nad parlamentarnom većinom koja upravlja institucijama, pa je taj mehanizam dosad isključivo i koristila opozicija.

"Kad vlast odluči da formira anketni odbor, onda je to priznanje da su institucije kojima upravljaju nesposobne da rade svoj posao i rasvjetljavaju ubistva i druga teška krivična djela. Jer, ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine u određenim slučajevima, onda su mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva i policije, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne anketni odbori koji treba da im posluže, da zbog nedostatka suvisle politike, obračunavajući se sa političkim protivnicima, produže opstanak na vlasti. No, i pored toga što smo mišljenja da je formiranje ovog anketnog odbora izraz političke nemoći trenutne vlasti da obezbijedi efikasan i nezavisan rad institucija koje bi trebalo da se bave nerasvijetljenim ubistvima i drugim slučajevima, nijesmo željeli da ostavljamo prostor da se naš eventualni izostanak proizvoljno i nedobronamjerno tumači, odnosno da se manipuliše kako nemamo političku volju ili institucionalnu odgovornost da se uključimo u razgovor o predmetnim događajima. Jednako tako, imamo obavezu da pravovremeno razotkrijemo svaki pokušaj manipulacije i skretanja pažnje sa suštine" – kazao je Nikolić za "Dan".

Nikolić: Ne smije se dozvoliti zloupotreba žrtava i njihovih porodica

Šta je svrha razgovora na Anketnom odboru ukoliko vi dođete tamo i optužite nekoga za ubistvo, ali bez efekta na utvrđivanje činjenica i procesuiranje nalogodavaca i ostalih izvršilaca u nekom od krivičnih djela? Priče rekla- kazala‘ nijesu svojstvene ozbiljnim ljudima i onima koji žele istinski da pomognu. Prema tome, parlamentarnoj većini ne smije se dozvoliti zloupotreba žrtava i njihovih porodica zarad sticanja političkih poena, niti preuzimanje nadležnosti tužilaštva i sudova, da bi na taj način sakrili institucionalnu nemoć. Ukoliko imaju neke nove dokaze, ili svjedoke koji svojim svjedočenjima određene istrage mogu učiniti efikasnijim, takve odmah treba da upute u policiju i tužilaštvo, a nakon toga mogu ih pozvati i na Anketni odbor. Razlika je samo u tome što pred policijom, tužilaštvom ili sudom za priče rekla- kazala, iznošenje neistina ili neosnovanih optužbi možete krivično odgovarati, istakao je predsjednik Anketnog odbora Andrija Nikolić.

S druge strane, član Anketnog odbora Momčilo Leković (Demokrate) ističe da Anketni odbor ima prije svega moralnu obavezu da pruži svaki mogući doprinos u rasvjetljavanju atentata na Duška Jovanovića, kako naglašava, ne samo zbog istine, već i zbog njegove porodice i svih građana koji već 21 godinu čekaju odgovore.

"Možda nemamo sve instrumente istrage, ali imamo snagu da rasvijetlimo propuste, pozovemo prave svjedoke, postavimo prava pitanja i na taj način izvršimo pritisak na institucije da konačno počnu da rade svoj posao.

Odbacujem svako nastojanje da se ova tragična tema pretvori u poligon za političke poene, jer zločin nad Duškom Jovanovićem nije ni jučerašnja ni dnevnopolitička tema. To je decenijska rana ovog društva, koja neće zarasti dok se ne otkrije puna istina i sve dok pravda ne bude u potpunosti zadovoljena, a to podrazumijeva otkrivanje i procesuiranje nalogodavaca ubistva Duška Jovanovića" – istakao je Leković.

I član Anketnog odbora Bogdan Božović (SNP) smatra da mogu doprinijeti utvrđivanju istine o ubistvu urednika "Dana".

"Naša obaveza, kao partija koje su bile u opoziciji skoro 30 godina, jeste da otvorimo sve teme koje opterećuju naše društvo, a naročito neriješena ubistva koja su ostavila duboke rane i unazadila povjerenje u institucije. Ne smijemo dozvoliti da se ova tragična epizoda zaboravi, već moramo uložiti dodatni napor kako bi se rasvijetlile sve okolnosti i otkrila istina, ma koliko ona bila neprijatna za pojedine strukture iz prošlosti. Velika je odgovornost i na ljudima koji su u vrijeme ubistva Duška Jovanovića bili na odgovornim pozicijama u sektoru bezbjednosti da konačno javno progovore o pojedinim detaljima. Znamo da je bilo ozbiljnih propusta u istrazi, uključujući činjenicu da je oružje korišćeno u ubistvu poticalo iz rezervi tadašnjeg SDB-a, što ukazuje na učešće pojedinaca iz vlasti u pripremi i izvršenju zločina. Anketni odbor nije sud, niti tužilaštvo, ali svakako može biti važan instrument za pozivanje određenog broja ljudi koji javnosti mogu dati nove informacije i tako pomoći u daljoj istrazi i eventualnom procesuiranju nalogodavaca i izvršilaca – ocijenio je Božović.

Direktorica nevladine organizacije Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da nemaju nikakvu informaciju povodom zahtjeva koji su prije skoro dvije godine uputili Vladi Crne Gore, tražeći da angažuje stranog eksperta za reviziju istrage o ubistvu Duška Jovanovića. Sporo djelovanje vlasti ocjenjuje kao očigledan nedostatak volje da otkriju nalogodavce i počinioce zločina.

"Poslednje što nam je poznato jeste ono što je saopštio bivši premijer Dritan Abazović – da je Vlada Crne Gore u julu 2023. zatražila ekspertsku pomoć od SAD. Međutim, ekspert nije angažovan. Dakle, bilo je potrebno čak pet godina da bi se takva pomoć zatražila, a sad valjda treba čekati bar još narednih pet da se i obezbijedi. Apsurdno. Kao da vlastima uopšte nije stalo da se uradi sve što je još moguće da se otkriju sve ubice i svi nalogodavci. Naravno, SAD nijesu jedina država koja bi takvu pomoć mogla da pruži. I međunarodne organizacije mogle bi da obezbijede eksperta, samo ga treba tražiti na ozbiljan način"– smatra Gorjanc Prelević.

Po njenom mišljenju, oduvijek se dobro vodilo računa da se ubistvo Jovanovića ne rasvijetli do kraja.

"Uostalom, toliko je pokazatelja i prozivanja vrlo konkretnih osoba, "sve se zna", ali navodno nema dokaza. Dokaza nema jer je otpočetka napravljeno više propusta u istrazi. Žao mi je što Ustavni sud Crne Gore i Evropski sud za ljudska prava nikad nisu dobili priliku da utvrde da je istraga o ubistvu Duška Jovanovića bila nedjelotvorna, jer im ustavna žalba, odnosno predstavka nikad nije podnijeta – kaže direktorica HRA.

Gorjanc Prelević: Zašto Markovića nisu pitali je li DB pratila Jovanovića?

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja rad Anketnog odbora kao potencijalnu priliku da se nešto pokrene i dođe do novih informacija. Ipak, napominju da dosadašnji rad, uključujući saslušanje bivšeg premijera i nekadašnjeg šefa tajne policije Duška Markovića, nije donio ništa novo.

"Uprkos važnosti teme, angažman Skupštine djeluje samo kao poligon za promociju poslaničke retorike, a ne kao bilo kako koristan istražni mehanizam. Za nas je, na primjer, neshvatljivo da Markoviću nisu postavljena ključna pitanja o tome je li DB pratila Jovanovića, je li on imao dosije u DB-u, kao što ga je imao srpski novinar Slavko Ćuruvija, kome je život okončan na isti način kao i Jovanoviću, ali za koga je bar utvrđeno da ga je DB pratila do samog atentata. Odgovornost za vođenje istrage i dalje je najviše na tužilaštvu, koje raspolaže svim ovlašćenjima i istražnim mehanizmima. Rješavanje ovog slučaja bilo bi ključno za vladavinu prava u Crnoj Gori, za povjerenje u državu, kao i za slobodu izražavanja, za samu novinarsku profesiju. Podizanje ozbiljnih optužnica protiv ostalih izvršilaca ubistva, uključujući nalogodavca, svakako bi bilo veoma pozitivan korak za ulazak u EU", zaključuje Gorjanc Prelević.

Ističe da je zabrinjavajuće što nije utvrđeno ni šta se desilo sa ostatkom dokaznog materijala koji iz Višeg suda u Podgorici nije dostavljen tužilaštvu, niti ko je odgovoran za njegov nestanak.

"Posebno je zabrinjavajuća informacija iz novembra prošle godine koju je Više državno tužilaštvo dostavilo Tužilačkom savjetu, a koja pokazuje da je od Višeg suda u Podgorici zatraženo da dostavi cjelokupan dokazni materijal, budući da je izvršena primopredaja samo dijela dokaznog materijala, a koji je sudu prethodno dostavljen iz Visbadena, ili da obavijesti tužilaštvo o eventualnom nestanku tog materijala. Poslije toga nema traga o tome šta je tim povodom preduzeto. Da li je materijal pronađen, ili je utvrđena odgovornost onoga kome je nestao, ili ko ga je ukrao? Mi smo nedavno došli do tog saznanja iz izvještaja koji smo dobili od Tužilačkog savjeta. Inače, iz tog izvještaja ništa konkretno ne može da se sazna o radnjama tužilaštva u toj istrazi, ne možemo da znamo da li su naše preporuke iz 2016. godine primijenjene. U izvještaju piše da su u kontaktu sa porodicom i Komisijom, tako da pretpostavljam da oni to prate i na to pitanje mogu da odgovore" – dodaje Gorjanc Prelević.

Pravni zastupnik "Dana" Nebojša Asanović tvrdi da su aktivnosti nadležnih na rasvjetljavanju ubistva Jovanovića nedovoljne i bez ijednog konkretnog rezultata.

"Vrijeme ide i prođoše decenije, dokazi iz istrage i postupka nestaju ili se gube, a da za to niko ne odgovara, svjedoci nestaju ili umiru, činjenice i sjećanja blijede, samo patnje Duškove porodice ostaju i vječito pitanje – do kada će više ovako" – kaže Asanović.

Komisija za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, čiji član je i ovaj advokat, postavila je brojna pitanja i dala predloge i preporuke nadležnim organima, u prvom redu tužilaštvu i policiji u vezi sa ovim predmetom. Te preporuke, kako naglašava Asanović, usvojila je čak i Vlada Crne Gore, ali zasad nemaju nikakve odgovore od tužilaštva.

"Očito da postoji problem u komunikaciji između Komisije i tužilaštva, u prvom redu zbog toga što tužilaštvo ne odgovara Komisiji – i ne samo Komisiji, nego ni Vladi Crne Gore – na brojne preporuke. Očito je da Vlada Crne Gore ne može ili ne želi da riješi taj problem, a Komisija ne može sigurno" – rekao je Asanović.

Naglasio je da je svaka inicijativa da se doprinese razrješavanju ubistva i otkrivanju službenih lica koja su opstruirala istragu, sa koje god strane dolazila, bila pozdravljena od porodice Duška Jovanovića i od njega kao njihovog punomoćnika.

"Ipak, strah nas je da u svemu tome ima i onih koji to rade isključivo iz političkih razloga i zbog drugih interesa i javljaju se od godišnjice do godišnjice ubistva i koriste se imenom Duška Jovanovića, a s druge strane, osim verbalno, nisu uradili ništa konkretno da stvarno pokrenu ili ubrzaju postupak rasvjetljavanja zločina "– ističe Asanović.

​Šćepanović: Pucanj u vladavinu prava

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je sinoć za RTCG da se očekuje da nadležni organi rasvijetle ubistvo Duška Jovanovića.

"Pucanj u Duška Jovanovića nije samo pucanj u čovjeka: to je pucanj u glas, pucanj u riječ i pero kojim se oblikuje demokratija i pucanj u vladavinu prava, u institucije, a ne samo u čovjeka koji je nepokolebljivo ukazivao na devijacije u društvu"– poručio je Šćepanović.

Bivši ministar unutrašnjih poslova i poslanik GP URA Filip Adžić rekao je da je zaostavština ubistva Duška Jovanovića korumpirani zarobljeni sistem, porobljene institucije.

"Ubistvo je nesumnjivo sa potpisom države: automobil iz kojeg je pucano bio je u vlasništvu MUP-a, puška je bila u jednom momentu kod ljudi iz ANB-a, ljudi koji su označeni kao članovi kriminalnih grupa dobijali su legitimacije državne bezbjednosti. Uklanjanje dokaza koje se dešavalo odmah po ubistvu, ali i kasnije, moglo se raditi samo uz znanje ljudi iz državnih službi. To je trebalo da pokaže da oni koji se drznu da ukažu na takozvani državni posao stradaju i da niko ne smije da ugrozi taj posao" – kazao je Adžić.

Predsjednik Ujedinjene Goran Danilović predlaže ljudima iz Skupštine da one koji dolaze na saslušanja obavežu da govore istinu. Cijeni da je krajnje nesuvislo da neko ko je tada bio šef ANB-a kaže da je čuo da je puška bila u depou te službe. Smatra da je postojala šira organizovana kriminalna grupa od one koja je ubila Duška Jovanovića, koja nije dozvolila da saznamo ko ga je ubio.

"Bilo je svega par medija koji su to istraživali, a drugi su pomagali da se ubice ne otkriju – ukazao je Danilović i dodao da je nečinjenje da se zločin rasvijetli kod međunarodnih partnera prošlo neopaženo.

Ipak, kako kaže, i dalje je optimista da se u skorije vrijeme može rasvijetliti ubistvo urednika "Dana", "ali sigurno ne na način kao što se dosad radilo".

Dug je, kažu, put do istine. Kažu, a tako je govorio i Duško Jovanović, da je pravda spora, ali dostižna. Nažalost, u slučaju rasvjetljavanja ubistva prvog čovjeka "Dana" pravda je zalutala i neko treba da joj pokaže put koji vodi ka ubicama i nalogodavcima. U Evropu se ne ide s nerasvijetljenim ubistvom novinara, valjda to konačno shvate oni koji trenutno vladaju Crnom Gorom i kojima su usta puna evropskih vrijednosti! Ako već vjeruju da je Crna Gora na pragu EU, treba da znaju da će prvo što će ih tamo upitati biti: da li je rasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića? Nek se potrude da nađu odgovore, jer je Duško Jovanović svoje ime upisao na najsvjetlijim stranicama istorije Crne Gore i upravo on je dao svoj život boreći se za najveće vrijednosti koje Evropa i demokratski svijet propagiraju.

(DAN)