Ћирилица Latinica
22.11.2026.
Hronika

KOLIKO JE CRNA GORA BEZBJEDNA? Ubistva od Bara do Cetinja i zabrinjavajuće poređenje sa regionom

Autor: Redakcija 0 Ostavite komentar

Dva ubistva za svega 48 sati, u Nikšiću i na Cetinju, ponovo su u prvi plan stavila pitanje bezbjednosti u Crnoj Gori, u kojoj su tokom ove godine zabilježeni brojni zločini sa smrtnim ishodom. Među njima je i ubistvo Baranina Mija Adrovića, za koje su osumnjičena braća Duško i Dragoslav Ivanović, a koje je u julu potreslo grad pod Rumijom.

Pregled dokumentovanih slučajeva pokazuje da je od 24. jula do 21. novembra u šest odvojenih događaja ubijeno najmanje osam osoba. Taj broj nije konačna statistika za 2026. godinu, već zbir slučajeva za koje su u ovom pregledu potvrđeni datum, mjesto i okolnosti.

Jedan od zločina koji je ove godine posebno uznemirio javnost na crnogorskom primorju dogodio se 24. jula u barskom naselju Polje.

Tada je, ispred porodične kuće u Ulici Petra Vojvodića, ubijen Mio Adrović (53). Prema navodima istrage, zločinu je prethodila rasprava zbog oštećenja na vozilu, koja je prerasla u fizički sukob, nakon čega je upotrijebljeno vatreno oružje.

Za ubistvo su osumnjičena braća Duško Ivanović (59) i Dragoslav Ivanović (57), obojica iz Bara, koji su uhapšeni istog dana.

Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore 19. oktobra produžilo im je pritvor za još tri mjeseca, zbog osnovane sumnje da su ubistvo počinili kao saizvršioci. Postupak je u fazi u kojoj se njihova krivica još utvrđuje.

Ovaj slučaj posebno je značajan jer pokazuje da najteži oblici nasilja u Crnoj Gori nijesu isključivo posljedica sukoba organizovanih kriminalnih grupa. Prema dosadašnjim nalazima istrage, tragedija u Baru proistekla je iz međuljudskog sukoba koji je eskalirao upotrebom vatrenog oružja.

Posljednja dva ubistva dogodila su se 19. i 21. novembra.

U nikšićkom naselju Straševina 19. novembra ubijen je Darko Vicković (46), koji je, prema policijskim evidencijama, dovođen u vezu sa škaljarskim kriminalnim klanom. Na njega je pucano na otvorenom prostoru, a od zadobijenih povreda preminuo je u Opštoj bolnici Nikšić.

Samo dva dana kasnije, u Bajicama kod Cetinja pronađeno je tijelo Miloša Đuričkovića (56), koji se takođe u policijskim evidencijama vodio kao pripadnik škaljarske organizovane kriminalne grupe.

Prema policijskim informacijama, u ubistvu Đuričkovića učestvovala su najmanje dvojica neposrednih izvršilaca. Tokom istrage pronađeno je zapaljeno vozilo sa dvije puške, za koje se sumnja da su korišćene u zločinu.

Kako stoji Crna Gora u odnosu na region?
Za međunarodna poređenja najkorisniji pokazatelj je broj namjernih ubistava na 100.000 stanovnika, jer poređenje apsolutnih brojeva između Crne Gore, Srbije i drugih zemalja različite veličine ne bi dalo realnu sliku.

Prema uporedivim podacima Evrostata za 2024. godinu, Crna Gora imala je stopu od oko 1,92 namjerna ubistva na 100.000 stanovnika, Srbija 0,82, Hrvatska 1,01, Sjeverna Makedonija 1,10, a Slovenija 0,71.

To znači da je Crna Gora u toj godini imala više nego dvostruko veću stopu od Srbije i približno 2,7 puta veću od Slovenije.

Odgovornost institucija i pitanje prevencije
Najnoviji zločini ponovo otvaraju pitanje da li nadležne službe imaju dovoljno efikasne mehanizme za sprečavanje ubistava, naročito kada je riječ o osobama za koje postoje operativna saznanja da su izložene riziku.

U slučajevima povezanim sa organizovanim kriminalom, od posebnog je značaja razmjena obavještajnih podataka, praćenje prijetnji i pravovremeno reagovanje.

S druge strane, ubistvo Mija Adrovića u Baru pokazuje i drugu stranu problema — koliko običan sukob može imati tragične posljedice kada dođe do upotrebe vatrenog oružja.

Zbog toga se bezbjednosna situacija ne može ocjenjivati isključivo kroz broj policijskih akcija i hapšenja, već i kroz sposobnost države da preduprijedi najteže zločine.

Dvije likvidacije u razmaku od 48 sati predstavljaju ozbiljan povod da se javnosti predoči potpuna slika stanja bezbjednosti u Crnoj Gori.

Slučajevi u Baru, Nikšiću, Danilovgradu, Budvi i na Cetinju pokazuju različite oblike smrtonosnog nasilja, ali i zajedničku potrebu za efikasnijom prevencijom, brzim istragama i jasnim informisanjem javnosti.

D. Obradović

Podijelite sadržaj na:
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
 
Pišite nam
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar