Njegoš, bidermajer i dvojno državljanstvo: Kneževićeve opaske ponovo zasjenile raspravu o zakonima

Ako je neko i danas mislio da će sjednica Skupštine Crne Gore biti još jedno uobičajeno čitanje amandmana i zakonskih članova, Milan Knežević se pobrinuo da takva očekivanja padnu u vodu već nakon prvih nekoliko minuta.

Lider DNP-a ponovo je bio u svom prepoznatljivom elementu – duhovit, brz na jeziku, prepun neočekivanih poređenja i opaski koje su izazivale salve smijeha u plenumu. Bez obzira na to da li se neko slaže sa njegovim političkim stavovima ili ne, jedno mu je teško osporiti – rijetko ko u crnogorskom parlamentu ima takav osjećaj za humor, satiru i improvizaciju. Dok su jedni pokušavali da prate tekst zakona, Knežević je ponovo režirao scene zbog kojih su se mnogi u sali smijali, a pojedini jedva uspijevali da sakriju osmijeh.

Tokom rasprave o izmjenama više zakona, među kojima su Zakon o crnogorskom državljanstvu, Zakon o registrima prebivališta i Zakon o matičnim registrima, Knežević je oštro kritikovao predložena rješenja, tvrdeći da se njima, kako je kazao, ispunjavaju direktive Evropske unije.

Najviše reakcija izazvao je kada je poručio:

„Ovdje postaje sad potpuno normalno da se muškarci drže za ruke, da imaju kuma, da jedan baca, a drugi hvata bidermajer. Mi to sada ozakonjujemo kroz izmjene i dopune Zakona o državljanstvu, registru prebivališta i svemu ostalom.”

Nedugo zatim nastavio je u istom stilu, postavljajući, kako je rekao, „veoma važno pitanje“:

„Hoće li oni dobiti crnogorsko državljanstvo, pošto su ostali bez njega nakon referenduma, ako nađu momke? To je vrlo važno da znamo. Ja nemam ništa protiv, svako neka se voli među četiri zida, ali nije pošteno da muškarci koji vole žene nemaju nikakva prava u odnosu na muškarce koji vole muškarce.”

Obraćajući se ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, Knežević je poručio da država mora pronaći rješenje za, kako je naveo, veliki broj Srba koji su nakon referenduma ostali bez crnogorskog državljanstva.

Posebnu pažnju izazvao je dio izlaganja u kojem je u raspravu „uveo“ Petra II Petrovića Njegoša.

„Vidim da smo u ozbiljnom problemu i želio bih da pitam koje državljanstvo bi danas imao Njegoš da je živ? On nikad u svom životu nije posjetio Podgoricu, nikad nije posjetio Nikšić, posjećivao je najviše Kotor… I šta bi on rekao sad da vidi ove odredbe zakona i obrazloženje. Rekao bi da smo se iskopali i rekao bi: O, kukavna Crna Goro ugašena, ili O, kukavna Crna Goro napunjena.“

Lider DNP-a zatim je prešao na ozbiljniji dio izlaganja, ocijenivši da je Crna Gora država koja se, kako je rekao, dobrovoljno odrekla velikog broja svojih bivših državljana.

„Prvo im nije dozvolila da glasaju na referendumu, a onda ih je proglasila strancima u rođenoj državi.”

U nastavku je govorio i o položaju Srba iz Crne Gore koji žive u Srbiji.

„Očigledno da ovi naši Srbi iz Crne Gore kada žive u Srbiji i kada umru, njihovi članovi porodica moraju da idu u ambasadu da im naprave otpremnicu, kao da prevoze cemenat, da bi mogli da se sahrane u Crnoj Gori. Znači, Srbi iz Crne Gore koji žive u Srbiji u Crnoj Gori imaju samo pravo na grob i to uz otpremnicu iz ambasade. Ali meni je vrlo drago da vi brinete da istopolne zajednice što prije dobiju crnogorsko državljanstvo, jer je to evropska tekovina.

A nije evropska tekovina da oni koji su se rodili u Crnoj Gori, i sticajem okolnosti živjeli u Srbiji kao zajedničkoj državi, sada nemaju pravo na dvojno državljanstvo, ali ga zato imaju Hrvati, imaju ga Albanci, značajan broj Bošnjaka i Muslimana, samo Srbi iz Crne Gore nemaju pravo.”

Ni premijer Milojko Spajić nije ostao pošteđen Kneževićevih opaski.

„Premijer Milojko Spajić imao je dvojno državljanstvo, što je bio kuriozitet. A kad je trebalo da razgovaramo o dvojnom državljanstvu, on je odbio naš zahtjev govoreći da je to antievropska tekovina. A da li je antievropska tekovina ovo što sad donosimo da bi se istopolne zajednice bolje i sigurnije osjećale? I da li to ima veze sa činjenicom da su naši susjedi Hrvati saopštili da je Albanija prvi kandidat za ulazak u Evropsku uniju?”

Knežević je najavio da će DNP predložiti novi zakon o državljanstvu kojim bi, prema njegovim riječima, svi koji su rođeni u Crnoj Gori, a ostali su bez njenog državljanstva, dobili pravo na dvojno državljanstvo.

I ovoga puta, rasprava o zakonskim rješenjima pretvorila se u nesvakidašnju parlamentarnu predstavu u kojoj su se smjenjivali satirični komentari, političke poruke i duhovite opaske. Dok će se o pravnim posljedicama predloženih zakona tek raspravljati, jedno je izvjesno – Knežević je još jednom uspio da svojim prepoznatljivim stilom bude jedna od glavnih tema sjednice i da, bar nakratko, ozbiljnu parlamentarnu atmosferu pretvori u scenu koja je mnoge u sali nasmijala.