Katolički vjernici iz barskog kraja i ove godine na Veljoj Mogili
U Gornjem Šušanju i ove godine je, na katolički praznik Spasovdan — odnosno praznik Vaznesenja Gospodnjeg po rimokatoličkom kalendaru — održano tradicionalno hodočašće na Velju Mogilu, drevni kameni humak iznad ovog naselja, gdje se već vijekovima okupljaju katolički vjernici iz Šušanja i okoline.
Ova stara tradicija, koja se prenosi generacijama, povezuje vjeru, sjećanje na pretke i molitvu za blagoslov porodica i čitavog kraja.
Svetu misu u grobljanskoj crkvi Svete Petke služio je dr Don Dejan Turza, župnik u Sutomoru, Šušanju i naselji Brca, dok je besjedu održao misionar Družbe Božje Riječi, otac Damjan Cihi. On je sa okupljenim vjernicima podijelio iskustva iz svog misionarskog rada u Paragvaju, govoreći o značaju molitvene podrške koju misionari dobijaju od vjernika širom svijeta.
„Kada znate da neko moli za vas, onda je sve drugačije“, poručio je otac Damjan.
Ovogodišnje obilježavanje praznika bilo je u znaku misionarstva i zajedništva. Tokom molitve vjernika upućene su molitve za misionare širom svijeta, a nakon mise podijeljene su i misionarske kartice kako bi vjernici nastavili molitve i u svojim domovima.
Poslije bogosluženja okupljeni su, uz pjevanje Litanija svih svetih, krenuli u litiji ka Veljoj Mogili. Na vrhu humke Don Dejan Turza blagoslovio je sve četiri strane svijeta, moleći se za porodice, pokojne i sve stanovnike ovog kraja, kao i za zaštitu od suše, poplava, zemljotresa, požara i drugih nepogoda.
Poseban dio ovog običaja predstavlja donošenje kamena za svakog člana porodice. Vjernici to kamenje ostavljaju na vrhu mogile kao simbol molitve, zahvalnosti i duhovne povezanosti živih i upokojenih. Tako Velja Mogila iz godine u godinu postaje sve veći simbol vjere i zajedništva.
Tačno vrijeme nastanka ove tradicije nije poznato, ali je u narodu ostalo predanje da jedne godine, početkom 20. vijeka, vjernici nijesu otišli na Velju Mogilu, nakon čega je barski kraj istog dana pogodio snažan zemljotres. Mnogi su to doživjeli kao opomenu da se drevni običaj ne prekida, pa se od tada održava sa posebnom odanošću.
Na kraju svečanosti upućena je zahvalnost dobrotvorima koji su, želeći da ostanu anonimni, uoči praznika očistili prostor oko crkve Svete Petke i put prema Veljoj Mogili, kako bi tradicionalna litija bila održana u urednom i dostojanstvenom ambijentu.
Uprkos vremenu brzih promjena i sve češćeg zaborava starih običaja, katolički Spasovdan na Veljoj Mogili i dalje ostaje snažan simbol vjere, zajedništva i duhovne povezanosti lokalne katoličke zajednice sa misionarima i vjernicima širom svijeta.
