Privreda južne regije Crne Gore ostvarila je tokom 2025. godine prihod od oko 3,6 milijardi evra, što predstavlja približno četvrtinu ukupne crnogorske privrede, pokazala je analiza poslovanja kompanija na crnogorskom primorju koju je predstavio glavni analitičar inicijative „Top biznis Montenegro“ i osnivač „BI Consulting-a“ Ratko Nikolić.
Analiza je predstavljena na drugom regionalnom izdanju TBM Business Talks, održanom u Bečićima, u hotelu „Splendid“, gdje je bilo riječi o rezultatima poslovanja, investicijama, broju preduzeća i zaposlenih, ali i izazovima sa kojima se suočava privreda južnog dijela Crne Gore.
„Na jugu postoje kapital i ulaganja, ali se postavlja pitanje da li su i koliko održivi, te kako ih možemo učiniti korisnijim za našu ekonomiju“, kazao je Nikolić.
Prema predstavljenim podacima, na kraju 2025. godine na jugu Crne Gore bilo je registrovano 44.687 preduzeća. Najveći broj bio je u Budvi – 16.625, Baru – 10.364 i Herceg Novom – 6.806, a upravo su te tri opštine ostvarile i najveći dio prihoda.
Međutim, značajna razlika postoji između broja registrovanih i broja preduzeća koja su zaista aktivna u smislu ispunjavanja obaveze predaje finansijskih iskaza. Za 2025. godinu finansijske izvještaje predalo je 15.157 preduzeća, što je tek oko trećine ukupno registrovanih na jugu.
Posebno je uočljiv trend u periodu od 2021. do 2025. godine. Dok je broj registrovanih preduzeća povećan za čak 16.011, broj kompanija koje predaju finansijske iskaze nije pratio taj rast.
„Do 2023. godine rastao je i broj preduzeća koja su predavala finansijske iskaze, kada ih je bilo 18.615. Međutim, naredne dvije godine broj aktivnih preduzeća smanjen je na 17.666 u 2024, odnosno 15.157 u 2025. godini“, naveo je Nikolić.
On očekuje da će primjena novih propisa i Zakona o privrednim društvima u narednom periodu dovesti do smanjenja razlike između broja registrovanih i stvarno aktivnih kompanija.
Preduzeća koja ne budu dostavljala finansijske iskaze biće označena kao neaktivna, a ukoliko se takva praksa nastavi, mogu biti i brisana iz registra.
„Tako će se smanjivati razlika između broja preduzeća i podnijetih iskaza do, nadamo se, potpunog izjednačenja tih brojki i vremena kada će svako preduzeće predati godišnji finansijski iskaz u propisanom roku“, kazao je Nikolić.
Udio južne regije u ukupnom broju predatih finansijskih izvještaja u Crnoj Gori tokom 2025. godine ostao je gotovo na nivou iz 2021. godine. Nikolić to, između ostalog, povezuje sa povlačenjem značajnog broja stranih osnivača.
U kompanijama koje su registrovane na jugu bilo je zaposleno oko 54.000 ljudi, pri čemu po broju zaposlenih prednjače Budva, Bar i Herceg Novi. U taj broj, kako je objašnjeno, nijesu uključeni zaposleni u kompanijama koje posluju na primorju, ali su registrovane u drugim opštinama, poput velikih trgovinskih lanaca.
Udio južne regije u ukupnom broju zaposlenih u Crnoj Gori iznosi oko 30 odsto, uz pad zabilježen tokom 2025. godine. Istovremeno, učešće juga u poslovnim prihodima raste i sada iznosi 21,4 odsto ukupnih poslovnih prihoda crnogorske ekonomije.
Kada je riječ o neto rezultatu poslovanja, jedino su preduzeća u Kotoru na nivou opštine kumulativno poslovala sa gubitkom, dok je u ostalim opštinama situacija bila povoljnija.
Podaci za period od 2021. do 2025. godine pokazuju i snažan uticaj pandemijske 2021. godine na privredu južne regije. Te godine ostvaren je negativan neto rezultat od 64,6 miliona evra, dok je u 2025. godini neto rezultat preduzeća sa juga činio 12 odsto ukupnog neto rezultata ostvarenog u Crnoj Gori.
„Na jugu je 2021. godine ostvaren negativan neto rezultat, a kasnije se situacija mijenjala nagore. Poređenja radi, postkovid godina na sjeveru bila je uspješnija, zahvaljujući većoj zastupljenosti djelatnosti poput energetike i proizvodnje hrane“, naveo je Nikolić.
Analize inicijative „Top biznis Montenegro“ za južnu i sjevernu regiju ukazuju i na izraženu koncentraciju ekonomske aktivnosti u centralnom dijelu Crne Gore, čije učešće u ukupnoj ekonomiji zemlje već godinama raste.
Analiza poslovanja južne regije predstavljena je u okviru drugog regionalnog izdanja TBM Business Talks, kroz koji „Top biznis Montenegro“ na osnovu podataka i razgovora sa predstavnicima privrede otvara pitanja razvojnih potencijala, investicija i izazova sa kojima se suočavaju različiti dijelovi Crne Gore.