„Ćiriličnik“ Matici srpskoj, „Pečat hercega Šćepana“ Đorđu Brujiću

Na „Trgu od ćirilice” sinoć, 26. avgusta 2026. godine, upriličena je svečana dodjela priznanja „Ćiriličnik“ i „Pečat hercega Šćepana“.

Ovogodišnji žiri, u sastavu: Želidrag Nikčević, Radomir Uljarević, Milica Kralj i Budimir Aleksić, pod predsjedništvom Budimira Dubaka, jednoglasno je odlučio da nagradu „Ćiriličnik“ – koja se dodjeljuje pojedincima, udruženjima ili ustanovama koji se posebno ističu u borbi za očuvanje, zaštitu i promociju ćiriličnog pisma – za 2026. godinu dobije Matica srpska iz Novog Sada – najstarija književna, kulturna i naučna institucija srpskog naroda.

U obrazloženju žirija, koje je pročitao g. Dubak, istaknuto je da je Matica srpska „košnica našeg integralnog duha” i da su „pod njenim okriljem nastali trajni plodovi srpske kulture”.

„Matica srpska je u svojoj dugoj i slavnoj istoriji dobila niz visokih priznanja, u različitim društvenim sistemima. Toj zbirci odličja pribraja se i Ćiriličnik, kojim Trg od ćirilice u Herceg Novom iskazuje neizmjernu zahvalnost za sve što je Matica srpska učinila i čini za srpski narod i našu kulturu”, zaključuje se u obrazloženju.

U ime Matice srpske nagradu je primio njen predsjednik prof. dr Dragan Stanić, a uručili su mu je predsjednik Upravnog odbora „Trga od ćirilice”, protojerej–stavrofor Obren Jovanović i predsjednik žirija g. Dubak.

Zahvaljujući se na nagradi, dr Stanić je između ostalog rekao da sa posebnim uzbuđenjem prima ovu nagradu u Herceg Novom, „na časnom mestu srpskog postojanja ovde u Crnoj Gori, na ovim osetljivim područjima”, dodavši da ovo priznanje u Matici shvataju kao obavezu za budućnost; kao obavezu „da budemo onakvi kakvi treba da budemo”, kazao je on.

Navodeći kao svojevrsnu maksimu misao istoričara i akademika Čedomira Popova, da: „ako i ne možemo da živimo u jednoj državi, možemo da živimo u jednoj kulturi”, i da nam to niko ne može zabraniti, prof. Stanić je iznio uvjerenje da rad na kulturi, „ako se radi kulturnim sredstvima, argumentovano, na nauci utemeljeno, na veri zasnovano ne može apsolutno niko da zaustavi”.

„Mi treba da radimo svoj posao, treba da ga radimo na građanski, potpuno uredan način, bez bahatosti bilo koje vrste, a to ćemo postići upravo ukoliko budemo sa našom svetosavskom Srpskom Pravoslavnom Crkvom. Setimo se kako je Sveti Sava rešavao pitanje statusa Srpske Pravoslavne Crkve i dobijanja arhiepiskopije, kako je vodio razgovore o tome da se dobije zapušteni manastir Hilandar, ili kako je vodio razgovore sa mađarskim kraljem… To su sve čuda, koja su – ako u njih verujemo, ako smo duhovno posvećeni – i nama dostupna. Ne mora to niko od nas da izvede, ali će to nebesa da urade za nas, samo treba da znamo da je to realnost, da je to moguće. Takav narod apsolutno niko ne može uništiti. Posmatrajmo neprestano tu vertikalu i budimo sigurni kako u toj duhovnoj supstanci koju su čuva naša Crkva nalazimo ono najvrednije što ljudski rod može imati. Ako ga realizujemo kao narod, budućnost je pred nama”, kazao je prof. Stanić.

Podsjetivši okupljene da je svojevremeno kao epigraf na naslovnoj strani „Letopisa Matice srpske” stojao stih Lukijana Mušickog: Sve od Pešte daž do Černe Gore, prof. Stanić je zaključio da imamo sve razloge za optimizam, uz sve teškoće u kojima se nalazimo, kao i da će Matica srpska i dalje postojati „sve od Pešte daž do Černe Gore, i na svim prostorima, gde god da Srbi žive”.

Nagradu „Pečat hercega Šćepana” za 2026. godinu, takođe jednoglasnom odlukom žirija, dobio je književnik, pesnik i književni kritičar Đorđe Brujić iz Podgorice, autor više zbirki poezije, kao antologija i književnih kritika, za visoke domete svoje poezije, a posebno za pjesničku zbirku „Glinska srijeda”.

U obrazloženju žirija između ostalog stoji: „U nagrađenoj knjizi pjesama Glinska srijeda Đorđe Brujić nastavlja svoja kazivanja o pogromima i izgonima srpskog naroda u Hrvatskoj, pjevajući iz tragičnog kolektivnog i ličnog iskustva… Zahvaljujući visokim dometima svoje poezije, jednoglasan je žiri, Đorđe Brujić je zavrijedio ugledno priznanje Pečat Hercega Šćepana”.

Brujiću su nagradu uručili starešina Hrama Svetog arhangela Mihaila protojerej–stavrofor Nikola Todorović i predsjednik žirija g. Dubak.

Zahvaljujući se na priznanju organizatorima „Trga od ćirilice” i žiriju, g. Brujić je kazao da nagradu „Pečat hercega Šćepana” – po njegovim riječima jednu od najprestižnijih na srpskom govornom području – ne doživljava kao klasično književno priznanje, „već u prvom redu kao zalog da se riječju čuva istina o stradanju našeg naroda, da se njeguje sjećanje i da se glas žrtava ne prepusti zaboravu”.

Sva ta stradanja srpske nejači od strane ustaša jesu „zajednička opomena da zlo počinje onda kada se čovjeku oduzme pravo na ime, vjeru i postojanje”:

„Zato vjerujem da sjećanje nije okrenuto prošlosti radi prošlosti nego budućnosti. Narod koji zaboravi svoje žrtve rizikuje da izgubi dio sopstvenog identiteta. Sjećanje nije poziv na mržnju niti na podjele, već na istorijsku istinu, dostojanstvo žrtava i odgovornost da se takva stradanja nikada i nikome ne ponove. Nažalost, srpski narod i krajem 20. vijeka ponovo je doživio velike polome. Zbog toga je sjećanje danas još važnije. Ono predstavlja most između pokoljenja, čuva istorijsko pamćenje i podsjeća da sloboda, mir i ljudsko dostojanstvo nisu trajno dati, već su vrijednosti koje se moraju neprestano braniti istinom”, kazao je Brujić, koji se na kraju zahvalio i Srpskom nacionalnom savjetu u Crnoj Gori, pod čijim okriljem djeluje Srpska knjižna zadruga u Crnoj Gori, dugogodišnji izdavač njegove poezije.

Svečana dodjela nagrada je upotpunjena muzikom – Bosiljka Kulišić (harmonika) i Nikolas Moreta (gitara) izveli su premijerno svoje autorske kompozicije: ,,Molitvu za Stari Brod” i ,,Vrijeme jeseni”.

Večeri su prisustvovali i generalna konzulka Republike Srbije u Herceg Novom gđa Jasmina Milačić i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore g. Momčilo Vuksanović.

U okviru „Trgu od ćirilice”, večeras, 27. avgusta, u porti manastira Savina, sa početkom u 20 časova, biće održana tradicionalna Svetouspenska akademija. Na akademiji će o fototipiji Šestodneva Nikona Jerusalimca – rukopisne knjige iz zbirke manastira Savina, kao i o Episkopu bokokotorskom Gerasimu Petranoviću, govoriti Arhiepiskop cetinjski i Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije, prof. dr Đorđe Bubalo i prof. dr Mikonja Knežević.

Izvor: SPCO topaljsko-hercegnovska

Foto: Tatjana Vitomirović