Postoji bojazn da će u budućnosti biznis sa stranim kapitalom biti gotovo nemoguć u Crnoj Gori, dok se klijenti sve više žale da "Vlada Crne Gore čini sve da istjera Ruse iz države".
To je u razgovoru za "Dan" ocijenila Natalija Gerasimova, izvršna direktorka Navus d.o.o., kompanije koja se bavi i registracijom stranih firmi.
– Mi, kao računovodstvena kompanija koja je skoro pa deceniju prisutna na crnogorskom tržištu, ne raspolažemo tačnim podacima koliko je kompanija u vlasništvu državljana Ruske Federacije ragistrovano u Crnoj Gori, međutim, možemo reći da se broj kompanija koje su registrovane od 2022. drastično smanjio. Uslovi za registraciju kompanija su prilično jednostavni, što se ne može reći i za kasnije uslove za razvoj biznisa i sam opstanak tih kompanija.
Nažalost ti uslovi su sve komplikovaniji svakog dana, a postoji bojazan da će u budućnosti bilo kakav biznis sa stranim kapitalom biti potpuno nepoželjan i praktično nemoguć. Sve češće i glasnije naši klijenti tvrde kako Vlada Crne Gore `čini sve da istjera Ruse iz Crne Gore`. Ova činjenica je prilično razočaravujuća uzimajući u obzir da se većina Rusa koji dođu u Crnu Goru na prvi pogled zaljubi u ovu zemlju i da se zaista trude da se integrišu, uče jezik, istoriju, i sa velikim poštovanjem se odnose prema državi u kojoj žive. Ljudi koji su pristigli u Crnu Goru u posljednjem `talasu`, birali su je kao pristanište za sebe i svoje porodice od složenih geopolitičkih procesa koji se sada događaju, upravo zbog sličnih kulturnih i životnih vrijednosti, iste pravoslavne vjere, to su uglavnom mladi ljudi koji su pobjegli od politike i nemaju nikakvih takvih ciljeva i interesovanja, ističe Gerasimova.
Naglašava da među njihovim klijentima nijesu samo Rusi.
– Mi imamo klijente iz velikog broja zemalja bivšeg SSSR-a, kao i iz drugih zapadnih zemalja, takođe naš kolektiv čine saradnici iz Crne Gore, Rusije i Ukrajine i apsolutno ni u jednom trenutku nijesmo naišli ni na jedan problem u vezi sa tim. Naprotiv, to su sjajni međuljudski odnosi i još jedan dokaz da su ljudi došli u Crnu Goru u potrebi za mirom i razvojem, izjavila je Gerasimova.
Odgovarajući na pitanje oko odlaska ruskih državljanja iz Crne Gore, Gerasimova kaže da Rusi napuštaju Crnu Goru i odlaze u Srbiju, i ne samo u tu zemlju, zbog mnoštva razloga, a neki od glavnih su – stabilnost i sigurnost.
– Naime, u Crnoj Gori se uslovi za boravak stranaca mijenjaju prečesto, veoma često bez ikakvog zakonskog osnova, bez podzakonskih akata, samo na osnovu riječi državnih službenika, nekih instrukcija ili dopisa, u koje, naravno, ne možemo imati uvid, i koje, skoro pa nikad, nijesu u skladu sa važećim zakonima. Na primjer, stranci su `natjerani` da rade 40 sati nedjeljno, iako je to suprotno Zakonu o radu. Kad se već to dogodilo, trebalo je mijenjati i zakon o dobiti, međutim, to se nije dogodilo, pravila vezana za sticanje radne i boravišne dozvole se često mijenjaju, novi zahtjevi su vrlo teško ostvarivi u tim rokovima koje MUP pruža, zbog čega su ljudi često prinuđeni da prekidaju svoje `boravke` – događa se da ljudi godinama, pa i decenijama žive i rade u Crnoj Gori, međutim, zbog tih vještačkih prekida nikada nijesu dobili čak ni mogućnost da apliciraju za stalni boravak, ukazuje Gerasimova.
Žele da investiraju, ali zbog barijera odustaju
Gerasimova objašnjava da ruski državljani u Crnoj Gori obavljaju najrazličitije vrste djelatnosti, mnogi od njih veoma kvalitetno i kvalifikovano.
– Među njima ima i ljekara, inženjera, ugostitelja, građevinaca, IT stručnjaka i to je zaista difersifikovalo tržište u Crnoj Gori. Spisak je zaista velik, međutim, još je veći spisak onih koji bi jako željeli da investiraju u ovu prekrasnu zemlju, kada bi se makar malo promijenio odnos od strane države i omogućili normalni uslovi za poslovanje, zaključuje Gerasimova.
Upozorava da je bankarski sektor prilično diskriminatorski kada su u pitanju državljani Rusije, i apsolutno nepredvidiv.
– Vrlo često se stiče utisak da se on ne reguliše normama i pravilima Centralne banke Crne Gore, već nekim nepoznatim okolnostima koje zavise od filijale banke i postupajućeg službenika. Jako je teško objasniti klijentu da otvaranje računa u banci i rad sa njim zavisi od toga koliko on u tom trenutku ima `sreće` i koliko je `ispravan` pasoš čiji je on imalac, a ne od toga da li su on i pravno lice koje je osnovao ispunili zakonske uslove za to. Suočavamo se sa situacijom u kojoj banka odbija da otvori račun, državni organi su odlučili da Pošta Crne Gore ne može vršiti transakcije u vezi sa plaćanjem poreza, porezi se ne mogu platiti gotovinom, ali se moraju platiti. Kako? Na takvo pitanje najčešći odgovor je `snađite se`, a to definitivno nije način na koji se razvija biznis. Kao što je teško objasniti klijentima da se studije lokacije, dozvole, odgovori administracije moraju čekati mjesecima, a nerijetko i godinama. Da ne govorimo o opštepoznatoj činjenici da se od strane raznih komunalnih službi i inspekcija kontrole vrše mnogo češće i rigoroznije u objektima čiji su vlasnici državljani Rusije nego u ostalim. Još jedno od pravila koja `tjeraju` Ruse iz Crne Gore je ono koje je nedavno uvedeno – da bi ostvario pravo na medicinsku zaštitu na teritoriji Crne Gore, potrebno je dostaviti nepostojeću, i nepredviđenu nijednim zakonom, potvrdu da nijesi osiguran u fondu matične zemlje. To je činjenica koja je prilično loša i zastrašujuća, pogotovo za porodice sa djecom. I naravno, postavlja se pitanje za šta se onda uplaćuju doprinosi i druge dažbine, izjavila je Gerasimova.