Kombinacija najnovijih zakonskih i administrativnih mjera koje je usvojila Vlada Crne Gore označava početak značajnih promjena u načinu na koji strani državljani mogu regulisati boravak i rad u zemlji. Kako prenosi portal „Dan“, novi sistem trebalo bi da onemogući dosadašnju praksu osnivanja firmi isključivo radi dobijanja dozvole za privremeni boravak, bez stvarnog obavljanja privredne djelatnosti.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave policije i Poreske uprave, tokom deset mjeseci 2025. godine identifikovano je više od 1.000 stranih državljana koji su bili vlasnici ili izvršni direktori kompanija, a čije firme nisu imale nijedan fiskalizovani ulaz niti izlaz, odnosno nijedan evro prometa.
Podaci su prikupljeni u okviru informacije o uvođenju novog sistema izdavanja jedinstvenih dozvola za privremeni boravak i rad stranaca, kojim će konačnu odluku donositi Ministarstvo unutrašnjih poslova, ali tek nakon prethodne saglasnosti Zavoda za zapošljavanje. Na taj način Crna Gora postepeno usklađuje svoju politiku sa standardima Evropske unije i uvodi znatno strožije kontrolne mehanizme.
Posebno je upadljiv podatak da većinu firmi bez ikakvog prometa čine kompanije čiji su osnivači ili direktori državljani Turske. Iako broj turskih preduzeća u Crnoj Gori konstantno raste i danas čini oko trećinu svih kompanija u stranom vlasništvu, nadležne institucije upozoravaju da značajan dio tih firmi nije imao nikakvu stvarnu poslovnu aktivnost, već su, prema dostupnim podacima, uglavnom služile kao osnov za regulisanje boravka.
Istovremeno, struktura stranih kompanija u Crnoj Gori posljednjih godina značajno se mijenja. Dok je nakon početka rata u Ukrajini došlo do naglog povećanja broja ruskih kompanija, posebno u IT sektoru, trgovini i uslugama, sankcije, ograničen platni promet i sve stroži uslovi poslovanja doveli su do postepenog gašenja velikog broja tih preduzeća. Za razliku od njih, broj kompanija čiji su vlasnici državljani Turske nastavio je da raste.
Novi sistem predviđa i dodatne obaveze za strane državljane koji žele da produže boravak u Crnoj Gori. Pored provjere opravdanosti zapošljavanja, biće neophodno dostavljanje uvjerenja o neosuđivanosti prilikom svakog produženja dozvole, dok će Poreska uprava imati znatno veću ulogu u kontroli stvarnog poslovanja kompanija.
Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine izdato je rekordnih 40.567 dozvola za boravak i rad stranaca, dok je u prvoj polovini 2026. godine izdato još 14.778 dozvola. Istovremeno, državne institucije postavljaju pitanje koliko je od procjenjenih oko 60 miliona evra godišnjih prihoda po osnovu angažovanja stranih državljana zaista uplaćeno u državni budžet, imajući u vidu veliki broj firmi koje nisu evidentirale nikakvu ekonomsku aktivnost.
Ocjenjuje se da će nove mjere doprinijeti suzbijanju fiktivnog preduzetništva, većoj naplati poreza i doprinosa, kao i boljoj kontroli tržišta rada. S druge strane, dio privrednika upozorava da bi pooštravanje procedura moglo uticati i na realne strane investitore, posebno one koji posluju u sektoru informacionih tehnologija, usluga i malog preduzetništva.
Ipak, namjera države je jasna – da se sistem boravka i rada stranaca zasniva na stvarnom ekonomskom angažmanu, a ne na formalnom osnivanju kompanija koje postoje samo u registrima, bez prihoda, poslovanja i uplata u državni budžet.