ALARM ZA ŽENE: U Evropi svakog dana gotovo 1.000 novih dijagnoza karcinoma dojke
Karcinom dojke ostaje jedan od najčešćih malignih tumora kod žena, a podatak da se u Evropi godišnje dijagnostikuje oko 360.000 novih slučajeva predstavlja ozbiljan alarm za sve žene, ali i za zdravstveni sistem. To praktično znači gotovo 1.000 novih dijagnoza svakog dana.
Ipak, ovaj zabrinjavajući podatak prati i jedna važna činjenica – smrtnost od karcinoma dojke u Evropi je tokom posljednje dvije decenije smanjena, prije svega zahvaljujući ranijem otkrivanju bolesti i napretku u liječenju.
Kako je u razgovoru za „DAN“ istakla ginekološkinja dr Jelena Knežević, suština Mjeseca borbe protiv karcinoma dojke ne bi smjela da bude samo u tome da se o ovoj bolesti govori jednom godišnje, već da se žene ohrabre da tokom cijele godine vode računa o svom zdravlju.
Ona podsjeća da na neke faktore rizika nije moguće uticati – među njima su pol, godine života, genetska predispozicija, porodično opterećenje i određeni hormonski i reproduktivni faktori. Sa druge strane, postoje životne navike koje se mogu mijenjati, poput fizičke neaktivnosti, povećane tjelesne težine, posebno nakon menopauze, kao i konzumiranja alkohola i duvana.
Važno je, međutim, razumjeti da prisustvo faktora rizika ne znači da će žena sigurno oboljeti, kao što ni njihovo odsustvo ne znači potpunu zaštitu.
Poseban problem predstavlja neodgovoran odnos prema prevenciji. Žena koja nema nikakve tegobe ne bi smjela da zaključi da joj pregled nije potreban. Upravo suprotno – suština preventivne medicine je da se potencijalni problem otkrije prije nego što se pojave simptomi.
„DANU“ je dr Knežević objasnila da ženama savjetuje da jednom mjesečno, u periodu od šestog do dvanaestog dana ciklusa, same pregledaju dojke. Ukoliko primjete novu promjenu, čvorić, promjenu izgleda ili uvlačenje kože i bradavice, neobičan iscjedak ili bilo šta što im ranije nije bilo prisutno, potrebno je da se bez odlaganja obrate ljekaru.
Pored samopregleda, od velikog značaja su redovni klinički pregledi i mamografija u okviru Nacionalnog skrining programa za žene od 50 do 69 godina. Kod žena sa značajnim porodičnim opterećenjem procjena rizika treba da bude individualna.
Poruka je, dakle, prilično jednostavna: zdrave životne navike mogu smanjiti dio rizika, dok redovni preventivni pregledi i odziv na skrining povećavaju šansu da se bolest otkrije u fazi kada su mogućnosti liječenja znatno veće.
Ovo je posebno važno jer mnoge žene, zbog obaveza prema djeci, partneru, roditeljima, kući i poslu, sopstveno zdravlje stavljaju na kraj liste prioriteta. Takav pristup može biti opasan. Odlaganje pregleda za „neki drugi dan“ ponekad znači izgubljeno vrijeme koje se više ne može nadoknaditi.
„Briga o sebi nije sebičnost“, poručila je dr Knežević, uz apel ženama da sebi posvete istu pažnju koju svakodnevno posvećuju ljudima koje vole.
Prevencija nije formalnost, već šansa da se bolest spriječi
Kada je riječ o zdravlju žena, karcinom dojke nije jedini veliki problem. Dr Knežević ukazuje i na značaj karcinoma grlića materice, ali i na sve češće dijagnostikovanje sindroma policističnih jajnika, probleme sa ostvarivanjem trudnoće, autoimune bolesti i tegobe u periodu perimenopauze i menopauze.
Istovremeno, zdravlje žena ne može se posmatrati isključivo kroz reproduktivno zdravlje. Sa godinama sve veću ulogu imaju kardiovaskularne bolesti, gojaznost, dijabetes i drugi metabolički poremećaji.
U razgovoru za „DAN“, dr Knežević posebno je ukazala na primjer karcinoma grlića materice, kod kojeg savremena medicina ima dva izuzetno važna sredstva prevencije – HPV vakcinaciju kao primarnu i organizovani HPV skrining kao sekundarnu prevenciju.
Uprkos tome, kako je ukazala, i dalje se veliki broj žena javlja tek kada je bolest uznapredovala. Zato nije dovoljno samo obezbijediti skrining program. Žene moraju biti pozvane, moraju se odazvati, a zdravstveni sistem mora pratiti proces od poziva i pregleda do završene dijagnostike i liječenja.
Odgovornost je, kako ističe dr Knežević, zajednička. Žena ima odgovornost da se odazove, ali i sistem mora da je pronađe, pozove, podsjeti i ne dozvoli da bude izgubljena iz praćenja.
Sve više zdravstvenih problema povezano sa načinom života
Današnje žene suočavaju se i sa drugačijim profilom zdravstvenih problema nego prije nekoliko decenija. Sindrom policističnih jajnika danas se češće prepoznaje i dovodi u vezu sa insulinskom rezistencijom, gojaznošću i metaboličkim poremećajima.
Slično je i sa endometriozom, koja može izazivati izuzetno bolne menstruacije, hronični bol u karlici, bolne odnose, tegobe prilikom mokrenja ili pražnjenja crijeva i probleme sa plodnošću. Bolja informisanost žena i napredak dijagnostike doveli su do toga da se danas otkrivaju slučajevi koji su ranije često ostajali neprepoznati.
Dr Knežević ukazuje i na sve češće probleme sa neplodnošću, pri čemu naglašava da se uzroci ne mogu tražiti isključivo kod žena, jer muški faktor čini značajan dio ukupnih uzroka infertiliteta.
Posebno mjesto imaju i oboljenja štitaste žlijezde, naročito autoimuni tireoiditisi.
Na sve to nadovezuju se savremeni način života, hronični stres, nedostatak sna i fizičke aktivnosti, kao i nepravilna ishrana.
Internet nije zamjena za ljekara
Dodatni problem predstavlja činjenica da žene danas imaju ogroman pristup informacijama, ali to ne znači da su sve te informacije tačne.
Kako je za „DAN“ naglasila dr Knežević, savjete o hormonima, plodnosti, trudnoći, menopauzi i drugim zdravstvenim pitanjima ne treba tražiti isključivo na društvenim mrežama, niti zdravstvene odluke donositi na osnovu iskustva influensera ili pojedinačnog slučaja druge osobe.
Mjera treba da bude jasna – provjerene medicinske informacije i razgovor sa ljekarom.
Posebno osjetljiv period za ženu predstavljaju godine između 40. i 50. godine, kada hormonske promjene mogu biti praćene metaboličkim promjenama i povećanim kardiovaskularnim rizikom. Zato pregled u tom životnom dobu ne treba posmatrati samo kao ginekološku kontrolu, već i kao priliku za širu procjenu zdravlja i faktora rizika.
Alarm za uzbunu: Ne čekajte simptome
Sve poruke dr Knežević zajedno vode ka jednom zaključku – prevencija mora postati dio kulture brige o sopstvenom zdravlju, a ne obaveza koje se sjetimo tek kada se pojavi problem.
Činjenica da se u Evropi gotovo svakog dana dijagnostikuje oko 1.000 novih slučajeva karcinoma dojke dovoljan je razlog za ozbiljan oprez. Ali istovremeno, pad smrtnosti pokazuje koliko rano otkrivanje i savremeno liječenje mogu da promijene ishod.
Zato neodgovornost nije samo u tome što neko ignoriše simptome. Neodgovorno je i godinama odlagati preventivni pregled zato što „ništa ne boli“, zanemarivati skrining, ignorisati poziv zdravstvene ustanove ili sopstveno zdravlje stalno stavljati iza svih drugih obaveza.
Upravo zato upozorenje dr Jelene Knežević treba shvatiti kao alarm - ne čekajte da vas bolest natjera da potražite ljekara. Preventivni pregled je vrijeme izdvojeno za život, a ne izgubljeno vrijeme.
