Ћирилица Latinica
18.11.2026.
Turizam

Golubović: Rusi ostvarili 1,82 miliona noćenja – ko će nadoknaditi eventualne gubitke crnogorskom turizmu?

Autor: Redakcija 0 Ostavite komentar

Eventualni značajniji pad broja turista iz Rusije, usljed uvođenja viznog režima, mogao bi imati ozbiljne posljedice po crnogorsku ekonomiju, koje bi daleko prevazišle gubitke u sektoru izdavanja smještaja. Na udaru bi se našli ugostitelji, trgovci, brojna domaćinstva na primorju, ali i privrednici čije je poslovanje posredno vezano za turizam.

Na to je u intervjuu za „Dan“ upozorio Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma, ukazujući da je rusko tržište za Crnu Goru značajnije nego što se na osnovu samog broja turista može zaključiti.

Prema podacima Monstata, gosti iz Rusije su tokom prvih osam mjeseci 2026. godine ostvarili 1,82 miliona noćenja, što čini čak 14,2 odsto ukupnog turističkog prometa. Najveći dio tih noćenja ostvaren je u individualnom smještaju, što govori i o značaju ruskih turista za egzistenciju brojnih porodica na crnogorskom primorju.

Golubović objašnjava da se dijeljenjem ukupnih prihoda od turizma u 2025. godini sa brojem ostvarenih noćenja dolazi do orijentacionog iznosa od 96 evra po noćenju. Iako taj podatak ne predstavlja precizno utvrđenu potrošnju ruskih gostiju, on ilustruje ekonomski značaj turističkog prometa.

„Ruski gosti su tradicionalno bili važni i za restorane, trgovinu i druge usluge. Zato bi njihov izostanak pogodio mnogo širi krug privrednika od samih izdavalaca smještaja“, naglasio je Golubović.

Koliko bi uvođenje viza moglo uticati na broj dolazaka iz Rusije zavisiće, između ostalog, od dostupnosti i složenosti procedure za njihovo izdavanje.

Kao upozoravajući primjer Golubović navodi Azerbejdžan, čijim je državljanima Crna Gora u januaru ove godine uvela vize. U prvih osam mjeseci broj noćenja turista iz te zemlje smanjen je za čak 60 odsto, odnosno za više od 86.000.

Iako se cjelokupan pad ne može pripisati uvođenju viza, niti se isti scenario može automatski preslikati na rusko tržište, Golubović upozorava da bi i znatno manji procentualni pad broja ruskih turista imao ozbiljne ekonomske posljedice.

„Zbog toga bih izbjegao proizvoljne procjene gubitaka u evrima, ali ne i upozorenje zasnovano na podacima“, poručio je on.

Od Brisela zatražiti novac za ublažavanje posljedica uvođenja viza

Govoreći o obavezi Crne Gore da svoju viznu politiku uskladi sa politikom Evropske unije, Golubović smatra da bi bilo opravdano da država od Brisela zatraži konkretnu finansijsku i tehničku podršku za osvajanje novih turističkih tržišta i ublažavanje eventualnih gubitaka.

„Nije mi poznato da je Evropska unija opredijelila poseban fond za nadoknadu eventualnih turističkih gubitaka nastalih usklađivanjem vizne politike Crne Gore. Ipak, smatram opravdanim da država od Brisela zatraži tehničku i finansijsku podršku za diversifikaciju emitivnih tržišta, bolju dostupnost destinacije i jačanje upravljanja turizmom“, kazao je Golubović za „Dan“.

On je podsjetio da je Crna Gora ove godine dobila međunarodna priznanja u oblasti prirodnog i planinskog turizma, ali da takva priznanja, koliko god bila značajna za promociju, ne mogu zamijeniti konkretna ulaganja u infrastrukturu i prodaju turističkih aranžmana.

Prilikom formulisanja zahtjeva prema Evropskoj uniji, smatra Golubović, prednost bi trebalo dati projektima koji dugoročno doprinose konkurentnosti crnogorskog turizma. To podrazumijeva unapređenje turističke infrastrukture, digitalizaciju, zajedničke promotivne kampanje i razvoj turističke ponude izvan glavne ljetnje sezone.

Na taj način bi se istovremeno ublažili kratkoročni rizici i stvorili uslovi za dugoročno održiviji i otporniji turistički sektor.

Srbija bilježi rast od 12 odsto, nova tržišta ne mogu preko noći nadoknaditi gubitke

Na pitanje da li je Crna Gora blagovremeno pripremila alternativu za turistička tržišta koja bi mogla izgubiti zbog usklađivanja sa politikom Evropske unije, Golubović ocjenjuje da su određeni koraci ipak preduzeti.

Kao pozitivne primjere navodi najavljeno angažovanje dodatnih aviona kompanije „Viz er“ u postojećoj bazi na podgoričkom aerodromu, uspostavljanje novih avio-linija i intenziviranje promocije Crne Gore na evropskim tržištima.

Prema podacima Monstata za prvih osam mjeseci ove godine, broj noćenja turista iz Poljske povećan je za 34,7 odsto, Njemačke za 17,8, Velike Britanije za 16,2, Španije za 42,9, a Sjedinjenih Američkih Država za 24 odsto.

Posebno je značajan i rast turističkog prometa sa tržišta Srbije, koji je iznosio približno 12 odsto.

„Samo tržište Srbije zabilježilo je rast od približno 12 odsto, što potvrđuje koliko je važno da, uz otvaranje novih tržišta, nastavimo da njegujemo i postojeća“, istakao je Golubović.

Ostala turistička tržišta, uključujući regionalna, evropska i vanevropska, ostvarila su tokom prvih osam mjeseci ove godine gotovo milion noćenja više nego u istom prošlogodišnjem periodu, što predstavlja rast od 10,4 odsto.

Ukoliko bi se takva dinamika zadržala i tokom 2027. godine, prema projekcijama Centra za istraživanje i razvoj turizma, mogao bi se nadoknaditi eventualni pad od približno 44 odsto noćenja sa četiri analizirana tržišta – Rusije, Turske, Kine i Bjelorusije.

Golubović, međutim, naglašava da je riječ isključivo o projekciji zasnovanoj na dosadašnjim rezultatima, a ne o garanciji da će se takav rast ponoviti i naredne godine.

Kada je riječ o privlačenju većeg broja turista iz Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Francuske i drugih evropskih zemalja, prvi preduslov je, prema njegovim riječima, bolja avio-povezanost Crne Gore sa tim tržištima.

„Nije dovoljno otvoriti liniju ako putnik na tom tržištu ne vidi Crnu Goru u ponudi turoperatora, na prodajnim platformama i kroz ciljanu promociju. Rast Poljske i drugih evropskih tržišta pokazuje da potencijal postoji, ali ga treba pretvoriti u rezervacije“, objasnio je Golubović.

Država bi, posredstvom Nacionalne turističke organizacije i Aerodroma Crne Gore, trebalo da koordinira saradnju sa avio-prevoznicima i organizuje zajedničke promotivne kampanje, uz aktivno učešće lokalnih turističkih organizacija i privrede.

Značajnu ulogu u tom procesu mogla bi imati i Privredna komora, povezivanjem hotelijera, turističkih agencija i turoperatora radi kreiranja konkretnih turističkih aranžmana, kao i nacionalna avio-kompanija, u pogledu bolje dostupnosti Crne Gore.

Golubović smatra da bi bilo neozbiljno unaprijed govoriti o iznosima neophodnim za osvajanje novih tržišta, bez precizno definisanih avio-linija, ciljnih tržišta i obima promotivnih aktivnosti.

„Svaki evro javne podrške mora imati mjerljive ciljeve: dodatna sjedišta, broj dolazaka, noćenja i potrošnju. Prvi efekti mogu se vidjeti već naredne sezone, dok promjena strukture gostiju zahtijeva kontinuitet kroz više godina“, zaključio je Golubović u intervjuu za „Dan“.

Iz njegovih ocjena proizilazi da usklađivanje crnogorske vizne politike sa zahtjevima Evropske unije nije isključivo političko i administrativno, već i prvorazredno ekonomsko pitanje. Posebno za primorske opštine, u kojima veliki broj domaćinstava neposredno zavisi od turističke sezone, eventualni gubitak značajnog dijela ruskog tržišta predstavlja rizik koji se ne može zanemariti.

Podijelite sadržaj na:
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
 
Pišite nam
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar