Srbi izopšteni iz državnih institucija iako su stvorili Crnu Goru
Na popisu u Knjaževini Crnoj Gori 1909. godine, 94,38 odsto stanovnišva izjasnilo se kao Srbi, da bi nasiljem komunističkih vlasti taj broj na popisu 1948. bio smanjen na svega 1,78 odsto. Već na popisu 2003. broj Srba je bio 32 odsto što je bio povod da se uključi alarm kod onih koji po svaku cijenu ne žele da Crna Gora bude ono što jeste – dio srpskog teritorijalnog, nacionalnog i duhovnog svijeta, kazao je urednik portala IN4S i prvi čovjek Udruženja Crmničana "13. Jul" Gojko Raičević na konferenciji „Položaj Srba u Crnoj Gori nakon pada režima Mila Đukanovića“ u organizaciji Instituta za političko umrežavanje.
Prema njegovim riječima, odmah su aktivirani svi mehanizmi diskriminacije srpskog naroda u Crnoj Gori, ali to nije dalo efekta, jer se, ipak, respektabilnih 28,73 odsto, i to na pokradenom popisu 2011. godine, izjasnilo kao Srbi.
„Nema sumnje da je i pomenuta cifra „previše“ za predstavnike odlazeće crnogorske vlasti. Godinama unazad crnogorska vlast guši slobode i prava svojih građana, a naročito građana pravoslavne vjeroispovjesti, posebno građana srpske nacionalnosti. Svaki oblik otpora bio je suočen sa najbrutalnijim oblicima odmazde: gubitkom radnog mjesta, psiho-fizičkim šikaniranjem, ugrožavanjem porodice, policijskim, parapolicijskim (mafijaškim), te sudsko-policijskim progonom. Da ništa nije prepušteno slobodnom novinarskom tumačenju, ja ću koristi zvanične podatke odlazeće crnogorske vlade, preciznije resornog Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Dakle radi se o „Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu“, navodi Raičević.
U nastavku izlaganja, Raičević je predočio poražavajuće podatke o malom broju Srba u državnim organima Crne Gore:
Od 27 anketiranih u Apelacionom sudu nema nijedanog Srbina u:
– Upravni sud 21/0
– Vrhovni sud 46/0
– Ustavni sud CG 32/1
Ukupno od 126 sudija i zaposlenih u ova četiri suda, jedan je Srbin i to sudija Milan Gogić.
– Vijeće za prekršaje 22 /22 0
– Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore 34/2
Ista situacija je, kaže Raičević i u Osnovnim tužilaštvima.
„Područni organ za prekršaje Cetinje, Danilovgrad, Herceg Novi, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Pljevlja, Rožaje, Ulcinj…, redom svaki, pojedinačno su oslobođeni od prisustva Srba„, navodi Raičević.
Kada su u pitanju Direkcije, ni tu nije ništa bolje stanje, tvrdi Raičević.
„Direkcija javnih radova 21/0; Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća 4 (svi su Crnogorci); Direkcija za zaštitu tajnih podataka 8/0; Državna komisija za kontrolu postupka javnih nabavki 9/0“, rekao je Raičević.
Bez Srba su, navodi Raičević i Fond rada, Fond za obeštećenje, Fond za zaštitu i ostvarenje manjinskih prava, Komisija za sprečavanje sukoba interesa, Uprava za antikorupcijsku inicijativu, Uprava za igre na sreću, Uprava za kadrove, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Uprava za zbrinjavanje izbjeglica, Sekretarijat za razvojne projekte.
Ministarstva
* Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore 106/0
* Ministarstvo nauke 19/0
* Ministarstvo rada i socijalnog staranja 76/0
* Ministarstvo pravde 19 od čega 18 Crnogoraca i 1 Bošnjak
Po jednog Srbina imamo u:
* Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija 63/1
* Ministarstvo kulture 34/1
* Ministarstvo zdravlja 42/1
Takođe, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda od 18 anketiranih nema nijednog srpske nacionalnosti.
„Popis stanovništva u Crnoj Gori je jedan od prioritetnih zadataka srpske političke, kulturne, naučne i medijske zajednice. Dakle svih nas. Kopiju popisnog listića koju građanin dobija nakon obavljenog popisa treba da sačuva i da mu služi kao dokaz prilikom ostvarivanja korpusa prava koje država Srbija daje Srbima iz regiona“, zaključuje Raičević.
