Golubović: Bez ruskih turista sezona 2026. biće u ćorsokaku
Planiranje i operativna priprema ljetnje turističke sezone 2026. godine moraju već sada biti visoko na agendi – ne samo turističke privrede, već i države, lokalnih samouprava i svih aktera destinacije, kaže za „Dan“ specijalista turizma Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma (CIRT).
„Za ljetnju sezonu ključni su predvidivost i kvalitet. Kao destinaciji, treba da nam budu prioritetna tri aspekta: cjenovna politika, marketing i proizvod i smještajni kapaciteti“, ističe Golubović.
On naglašava da je tržište sve osjetljivije na odnos cijene i kvaliteta, te da nije problem imati višu cijenu ukoliko je prati odgovarajući kvalitet. Prema njegovim riječima, neophodna je veća disciplina u formiranju cijena i dosljedan standard isporuke – od čistoće i usluge, do brzine, gostoprimstva i transparentnosti doplata.
Golubović ukazuje da turisti sve više traže sadržaje zasnovane na doživljaju, pa prioritet treba da budu proizvodi koji su premijum po iskustvu, ali ne nužno i luksuzni po cijeni: gastronomska iskustva, lokalne ture, aktivni odmor, kultura, događaji i autentične priče.
„Smještajne kapacitete, posebno privatne, treba dodatno urediti kroz standardizaciju, profesionalizaciju i podizanje minimalnih standarda – opremljenost, održavanje, prijem gosta, kućna pravila, digitalna komunikacija. Time se direktno jača reputacija destinacije i smanjuje prostor za loša iskustva“, kazao je Golubović.
Prema njegovoj ocjeni, realan je i ostvariv cilj da destinacija u ljetnju sezonu i takozvani špic uđe infrastrukturno i operativno spremnija nego prošle godine. Međutim, to podrazumijeva da se do početka sezone u potpunosti realizuje proširenje kapaciteta aerodromske infrastrukture, obezbijedi puna funkcionalnost ključnih drumskih pravaca i pravovremeno pripremi Primorje.
Koncept za produženje sezone
CIRT radi na razvoju koncepta koji bi mogao predstavljati nacionalni okvir za produženje sezone u periodu novembar–februar, zasnovan na klaster pristupu (Primorje – Centralni region – Sjever), tematskim rutama i mjerljivim indikatorima učinka.
„Polazna ideja je da se postojeća javna sredstva koriste efikasnije, koordinisanije i transparentnije, bez dodatnog fiskalnog opterećenja, uz širi vremenski i prostorni efekat u odnosu na pojedinačne programe, te uz mjerljiv okvir praćenja efekata javnih ulaganja – noćenja, dužina boravka, disperzija potrošnje. Po završetku inicijalne razrade, koncept će biti predočen ključnim činiocima destinacije kao otvorena platforma za dalju razradu i usaglašavanje. Time se stvara praktičan most između operativnih odluka i dugoročnog strateškog planiranja“, kazao je Golubović.
On smatra da će predstojeća sezona biti izazovnija zbog administrativnih barijera za rusko i azerbejdžansko tržište. Prema podacima Monstata, podsjeća, turisti iz Rusije učestvovali su sa 15,7 odsto u strukturi noćenja, dok je kod azerbejdžanskog tržišta zabilježen rast od 68,4 procenta u odnosu na ukupna noćenja.
„To je dodatni razlog da se paralelno radi na diversifikaciji tržišta i stabilizaciji potražnje. Vjerujem da posebnu pažnju treba posvetiti bližim tržištima Evropske unije, sa kojih trenutno bilježimo relativno mali broj dolazaka, a gdje postoji realan prostor za rast kroz bolju avio-dostupnost, ciljane kampanje i konkurentno pozicioniranje, kako u sezoni, tako i van nje“, ističe Golubović.
Strategija razvoja turizma ključna za dugoročno planiranje
Strategija razvoja turizma, kako navodi Golubović, najvažniji je nacionalni dokument za dugoročno planiranje održivog razvoja.
„Bez nje se destinacijom upravlja praktično od ‘sezone do sezone’. U životu, pa tako i u turizmu, važi jednostavno pravilo: kada ne znate gdje idete, teško je mjeriti da li ste stigli na pravo mjesto. Zato je važno da se proces izrade strategije dovede do jasnih ciljeva, prioriteta, standarda i mjerljivih indikatora, posebno imajući u vidu da je važeći strateški okvir istekao sa završetkom 2025. godine“, kazao je Golubović.
On ocjenjuje da je najavljena digitalna platforma od velikog značaja, jer bez pouzdanih i ažurnih podataka nije moguće voditi pametnu cjenovnu politiku, planirati kapacitete, sprovoditi nadzor i realizovati ciljani marketing, što je naročito važno za ekonomiju koja je snažno oslonjena na turizam.
Govoreći o očekivanjima za 2026. godinu, Golubović ističe da je rast broja noćenja moguć, ali da će zavisiti od toga da li će se povećati udio pojedinih tržišta kroz dobru avio-dostupnost i sistemski podstaći duže zadržavanje gostiju kroz sadržaje i „razloge za ostanak“ – događaje, izlete, gastronomske i aktivne proizvode. Na taj način, kako zaključuje, destinacija ne povećava samo broj noćenja, već i ukupan prihod od turizma kroz duži boravak i veću potrošnju.
