Gerasimova: Strani kapital odlazi tamo gdje ga ne ponižavaju birokratijom
Strani ugostitelji u Crnoj Gori, zbog rigoroznih kontrola, koje su često i nerazumljive i neopravdane, nerijetko odustaju od ulaganja, dok država ostaje bez milionskih prihoda, kazala je za „Dan“ izvršna direktorka kompanije NAVUS NAVUS, Natalija Gerasimova.
Ona sumnja da su pojedine kontrole namjerno usmjerene ka tome da obeshrabre strane investitore, te navodi da inspekcijski postupci često nemaju jasno uporište u propisima.
„Crna Gora ulazi u još jednu turističku sezonu. To je vrijeme kada restorani, prodavnice, hoteli i uslužne djelatnosti treba da se pripremaju za rad, primaju goste, zarađuju, isplaćuju plate i pune budžet. Ali, zajedno sa sezonom, počinje i drugo kretanje – beskrajne kontrole“, ističe Gerasimova.
Prema njenim riječima, inspektori različitih službi dolaze u komercijalne objekte jedan za drugim, a stiče se utisak da cilj nije pomoć privredi da posluje zakonito, već pronalaženje osnova za kažnjavanje.
„Dešava se i potpuni apsurd: jedan inspektor izađe, a za deset minuta dođe drugi iz istog sistema i pronađe novi razlog za sankciju. Tako država prestaje da bude arbitar i počinje da liči na lovca, a biznis, umjesto partnera ekonomije, postaje plijen“, ocjenjuje ona.
Osam restorana manje, 2,8 miliona evra izgubljenih investicija
Gerasimova navodi da je jedan ozbiljan strani investitor planirao da u Crnoj Gori otvori dvanaest restorana svjetski poznatog brenda, od čega su četiri već otvorena.
„Svaki objekat znači oko 350 hiljada evra investicije – adaptaciju prostora, opremu, projektovanje, zakup, radna mjesta, dobavljače, poreze i doprinose. Međutim, stalna, međusobno protivrječna i često nedovoljno obrazložena postupanja različitih službi promijenila su planove investitora. Još osam restorana neće biti otvoreno.“
Ona dodaje da to znači približno 2,8 miliona evra investicija koje neće biti uložene, kao i nova radna mjesta koja neće biti otvorena.
„To su zakupnine koje niko neće platiti, dobavljači koji neće dobiti narudžbine, porezi i doprinosi koji neće ući u budžet. I upravo tu ovo prestaje da bude pitanje stranaca. Ovo postaje pitanje građana Crne Gore“, poručila je.
Administrativni lavirint i izgubljeno povjerenje
Kao ključan problem navodi slučaj dozvole za reklamu, gdje je zahtjev za produženje podnijet na vrijeme, ali rješenje nije izdato, dok je druga služba u međuvremenu kaznila privrednika zbog nedostatka dokumenta koji prva nije izdala.
„To nije red. To je administrativni lavirint u kojem Minotaur nosi pečat inspekcije“, kazala je Gerasimova.
Ona naglašava da niko ne traži poseban tretman za strance, već jasna, razumljiva i ista pravila za sve.
„Investitor može da voli zemlju, ali nije dužan da trpi haos. Može da poštuje zakone, ali ne smije biti primoran da ih pogađa kao zagonetke Sfinge. Može da plaća poreze, ali neće ulagati milione tamo gdje se svaka dozvola pretvara u lutriju.“
Crna Gora ima potencijal, ali treba servisnu državu
Gerasimova smatra da Crna Gora ima ogromne prednosti – more, planine, klimu, evropsku perspektivu, geografski položaj i snažnu turističku privlačnost – ali da ljepota sama po sebi nije dovoljna.
„Investiciona klima ne stvara se reklamnim spotovima i sloganima. Ona se stvara u kancelarijama sekretarijata, za stolom inspektora, u rokovima izdavanja dozvola, u tonu službenika i u jasnoći procedure.“
Ona poručuje da strani investitori ne traže privilegije, već jasnoću, predvidljivost i poštovanje zakona.
Jer, kako zaključuje, kada investitor ode, on ne odnosi samo svoj novac. On odnosi dio budućnosti koja je mogla ostati ovdje.
