Sve su brojniji glasovi protiv planirane trase saobraćajnice koja bi mogla da ugrozi neke od najvrednijih prirodnih cjelina na području barske opštine. Nakon što je na moguće posljedice njene izgradnje upozorio Branislav Nenezić, predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik u crnogorskom parlamentu, a na stranicama Barskog portala svoj kritički stav iznio i istaknuti književnik i umjetnik Igor Rems, oglasio se i stručnjak iz oblasti hidrogeologije.
Mr Slavko Hrvačević, diplomirani inženjer hidrogeologije, u autorskom tekstu pod naslovom „Zupci – prirodni biser koji moramo sačuvati“, objavljenom danas na portalu „Vijesti“, ukazao je na niz potencijalno ozbiljnih posljedica koje bi realizacija planiranog infrastrukturnog projekta mogla imati po prirodne vrijednosti, vodne resurse i život stanovništva ovog kraja.
Hrvačevića su angažovali mještani Zubaca kako bi sa stručnog stanovišta razmotrio moguće uticaje izgradnje saobraćajnice. Nakon uvida u raspoloživu dokumentaciju i neposrednog obilaska terena, došao je do zaključka da prirodne osobenosti ovog područja nijesu u dovoljnoj mjeri sagledane u materijalima koji su mu bili dostupni.
Zupci nijesu samo prostor preko kojeg treba provući saobraćajnicu
Hrvačević u tekstu za „Vijesti“ ističe da su ga posebno impresionirali kanjoni, izvori, vodopadi, šumovite padine, ali i sklad u kojem lokalno stanovništvo živi sa prirodom.
Smatra da Zupci raspolažu izuzetnim razvojnim potencijalom, naročito kada je riječ o turizmu zasnovanom na očuvanom prirodnom ambijentu, planinarenju, pješačenju i tradicionalnom načinu života.
Upravo zbog toga postavlja pitanje zašto takve osobenosti nijesu dobile odgovarajuće mjesto u dosadašnjoj tehničkoj i planskoj dokumentaciji. Ne upuštajući se u ocjene o razlozima za takav pristup, Hrvačević smatra da se odluke o budućnosti Zubaca ne bi smjele donositi bez potpunog vrednovanja njihovih prirodnih bogatstava.
Posebno zabrinjava sudbina izvora i podzemnih voda
Kao jedno od najosjetljivijih pitanja, ovaj inženjer izdvaja moguće posljedice građevinskih radova po vodne resurse Zubaca.
Pored Budečevice i njenih pritoka, na ovom području nalaze se brojni stalni i povremeni vodotoci, kao i izvori „Pod Nezgreh“ i „Tisa“, od neposrednog značaja za vodosnabdijevanje lokalnog stanovništva.
Njihova zaštita, objašnjava Hrvačević, ne može se svesti isključivo na očuvanje postojećih vodovodnih instalacija i kaptaža. Neophodno je zaštititi i prirodne procese od kojih zavisi napajanje tih izvora vodom.
Zbog izraženih kraških karakteristika terena, kretanje vode odvija se i kroz složenu mrežu podzemnih kanala i pukotina, što dodatno otežava predviđanje posljedica velikih građevinskih zahvata.
Hrvačević upozorava da bi probijanje tunela, miniranje, formiranje dubokih usjeka i drugi radovi mogli dovesti do promjene podzemnih tokova, a samim tim i do poremećaja u funkcionisanju izvora.
Takve promjene, pojašnjava on u autorskom tekstu za „Vijesti“, ne moraju biti odmah uočljive, a mogu imati dugotrajne, pa i nepovratne posljedice.
Vodopadi, mlinovi i svjedočanstva života u skladu sa prirodom
Među prirodnim znamenitostima koje zaslužuju posebnu pažnju Hrvačević navodi kanjonske djelove Budečevice i njenih pritoka, brojne slapove i vodopade, među kojima se izdvaja vodopad „Bezden“.
Njihova vrijednost, prema njegovoj ocjeni, daleko prevazilazi atraktivnost samog pejzaža. Riječ je o prirodnom nasljeđu čije očuvanje neposredno zavisi od nesmetanog funkcionisanja vodnog sistema.
Poseban pečat ovom kraju daju i tradicionalni objekti koje je lokalno stanovništvo gradilo koristeći vodu za potrebe domaćinstava, poljoprivrede i navodnjavanja.
Mlinovi, vodojaže i kanali svjedoče o višegeneracijskom iskustvu stanovnika Zubaca, dok obnovljene kuće, obrađena zemlja i uređene staze potvrđuju da ovo područje nije napuštena i besperspektivna sredina, već prostor u kojem ljudi žele da žive i stvaraju.
Raspoloživa dokumentacija ne pruža dovoljno odgovora
Jedna od ključnih primjedbi koje je Hrvačević iznio na portalu „Vijesti“ odnosi se na nedovoljno detaljno razmatranje specifičnosti Zubaca u planskim dokumentima.
U dokumentaciji koju je imao priliku da prouči nije pronašao sveobuhvatnu analizu vodotokova, izvora, kraškog podzemlja, kanjona i tradicionalnog korišćenja vode, niti dovoljno podataka na osnovu kojih bi se pouzdano mogao procijeniti uticaj saobraćajnice.
Pritom naglašava da to ne znači da određena istraživanja nijesu sprovedena, već da materijali koji su mu bili dostupni ne omogućavaju donošenje pouzdanih zaključaka o svim potencijalnim posljedicama.
Njegov je utisak da su Zupci u dosadašnjem planiranju uglavnom tretirani kao dio šireg prostora, bez neophodnog izdvajanja i podrobnog izučavanja njihovih specifičnosti.
Dodatni problem predstavlja činjenica da posljedice izgradnje ne moraju biti ograničene na neposrednu trasu puta. Poremećaji podzemnih i površinskih tokova, promjene stabilnosti padina i kretanja erozivnog materijala mogli bi se odraziti i na znatno šire područje.
Nije protiv razvoja, ali traži alternativna rješenja
Hrvačević posebno naglašava da njegov stav ne predstavlja protivljenje izgradnji savremene saobraćajne infrastrukture, već insistiranje na tome da se razvojni projekti usaglase sa potrebom očuvanja prirodnih resursa i interesima lokalnog stanovništva.
Zalaže se za razmatranje alternativnih trasa i donošenje odluka tek nakon sveobuhvatnih stručnih analiza.
Zupce, prema njegovom mišljenju, treba posmatrati kao jedinstven prirodni sistem, u kojem su vodotoci, izvori, kanjoni, vegetacija i život ljudi međusobno uslovljeni. Narušavanje bilo kojeg od tih elemenata može ugroziti funkcionisanje cjeline, a nastalu štetu neće uvijek biti moguće nadoknaditi novcem ili naknadnim tehničkim intervencijama.
„Priroda se čuva prije nego što bude uništena, a ne onda kada posljedice postanu vidljive“, poručio je Hrvačević u autorskom tekstu za „Vijesti“.
Nakon upozorenja koja su prethodnih dana stigla iz političkih i umjetničkih krugova, sada su se u javnosti čuli i konkretni stručni argumenti koji dodatno dovode u pitanje opravdanost planirane trase.
Sve to obavezuje nadležne institucije da javnosti ponude uvjerljive odgovore i pokažu da li su zaista iscrpljene sve mogućnosti za izgradnju saobraćajnice koja će unaprijediti povezanost Bara, a da pritom ne ugrozi njegovo dragocjeno prirodno nasljeđe.