Više od 63.000 punoljetnih crnogorskih državljana koji faktički ne žive u Crnoj Gori i dalje ima prijavljeno prebivalište u državi, a samim tim i pravo glasa, proizlazi iz podataka koje je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) dostavilo podgoričkom „Danu“.
Istovremeno, čak 40.194 lica nema važeću ličnu kartu, od kojih 13.216 taj dokument nije zamijenilo još od 5. maja 2008. godine, kada je zamjena takođe bila zakonska obaveza.
Ovi podaci dodatno aktuelizuju pitanje sređivanja biračkog spiska, kao jednog od ključnih preduslova za povjerenje građana u izborni proces u Crnoj Gori.
Iz MUP-a su za „Dan“ pojasnili da razlika između broja upisanih birača i broja punoljetnih državljana sa prijavljenim prebivalištem koji su obuhvaćeni posljednjim popisom stanovništva iznosi oko 48.600, iako je rok za popisivanje bio produžen kako bi se omogućio i obuhvat dijaspore.
„Kada se tom broju doda oko 14.600 punoljetnih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori koji su se tokom popisa izjasnili da u Crnoj Gori ne žive gotovo 20 godina, dolazimo do ukupno više od 63.000 punoljetnih lica koja faktički ne žive u Crnoj Gori, ali i dalje formalno imaju prijavljeno prebivalište u Crnoj Gori, a samim tim i pravo glasa“, saopštili su iz MUP-a.
Terenske provjere i brisanje iz registra prebivališta
Kako piše „Dan“, u cilju sređivanja službenih evidencija, Ministarstvo unutrašnjih poslova iniciralo je izmjene i dopune Zakona o registrima prebivališta i boravišta, kojima bi trebalo da se stvore uslovi i za ažuriranje biračkog spiska.
Predloženim zakonskim rješenjima predviđeno je međusobno uparivanje podataka iz registara MUP-a i drugih institucija, uvođenje obavezne odjave prebivališta za državljane koji namjeravaju da se trajno nastane u inostranstvu, kao i terenska kontrola tačnosti prijavljenih adresa.
Jedna od najznačajnijih novina odnosi se na mogućnost brisanja iz registra prebivališta crnogorskih državljana koji do stupanja na snagu predloženih zakonskih izmjena ne budu posjedovali novu ličnu kartu.
Radna grupa za kontrolu biračkog spiska, koju je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović formirao 20. februara 2025. godine, analizirala je postojeće propise i identifikovala probleme u službenim evidencijama.
Na osnovu tih analiza pripremljen je nacrt zakonskih izmjena, koji je dostavljen nadležnim skupštinskim odborima.
MUP pripremio rješenja, na potezu parlament
Iako Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu i zakonodavstvo ne funkcioniše od decembra prošle godine, kada je raspušten, iz MUP-a navode da nijesu odustali od inicijative.
Zahvaljujući angažovanju Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, predložena zakonska rješenja razmatrana su u skupštinskom okviru, nakon čega je Ministarstvo pripremilo izmijenjeni nacrt, koji će biti dostavljen nadležnim parlamentarnim tijelima.
Iz MUP-a naglašavaju da su obavili poslove iz svoje nadležnosti, te da dalji tok procesa zavisi od parlamenta i političke volje da se on nastavi.
„Ministarstvo je preuzelo inicijativu i realizovalo aktivnosti iz svoje nadležnosti, a u narednom periodu je važno da svi ostali akteri preuzmu svoj dio odgovornosti“, kazali su za „Dan“ iz tog resora.
Kako su objasnili, cilj predloženih izmjena jeste puna primjena zakonskih propisa, jednako postupanje prema svim građanima, sređivanje podataka o prebivalištu i kontrola ispunjenosti zakonskih uslova za njegovu prijavu.
Građani koji žive na prijavljenoj adresi neće morati ponovo da prijavljuju prebivalište
Dopunjenim nacrtom predviđeno je okončanje postupaka prijave i promjene prebivališta, promjene adrese i utvrđivanja prebivališta koji su započeti prije stupanja na snagu novih zakonskih rješenja.
Takođe, građani koji i dalje žive na adresama na kojima su već prijavljeni neće biti u obavezi da ponovo prijavljuju prebivalište.
Onima koji budu izbrisani iz registra po službenoj dužnosti biće omogućeno da ponovo prijave ili utvrde prebivalište, ukoliko dokažu da ispunjavaju zakonom propisane uslove.
Iz MUP-a očekuju da će predložene izmjene omogućiti efikasniju kontrolu istinitosti podataka o prebivalištu, spriječiti fiktivne prijave i obezbijediti međusobno usklađivanje službenih registara.
To bi neposredno uticalo i na ažurnost biračkog spiska, koji se formira na osnovu podataka iz registra crnogorskih državljana, registra prebivališta i matičnih registara rođenih i umrlih.
Više od 40.000 ljudi bez važeće lične karte, uprkos produženju rokova
Iz MUP-a su za „Dan“ podsjetili da je izmjenama Zakona o ličnoj karti, koje su počele da se primjenjuju 31. marta 2020. godine, bilo predviđeno da se ranije izdate lične karte mogu koristiti do isteka njihovog važenja, a najduže pet godina od početka primjene zakona.
Taj rok je naknadno produžen do 30. septembra 2025. godine.
Uprkos tome, više od 40.000 lica i dalje nema važeći lični dokument.
Podatak da više od 63.000 punoljetnih lica, prema procjeni MUP-a, faktički ne živi u Crnoj Gori, a formalno ima pravo glasa, nameće potrebu da sređivanje biračkog spiska postane jedan od prioritetnih zadataka zakonodavne vlasti.
Iako samo postojanje ovakve razlike u evidencijama nije dokaz izbornih zloupotreba, njeno otklanjanje i dosljedna primjena zakona neophodni su za jačanje povjerenja u regularnost budućih izbornih procesa.