Ћирилица Latinica
16.11.2026.
Srpski glas Jadrana

Nenezić brani Njegoša, ostali ćute: Ko se plaši da osudi Kurtagića?

Autor: Redakcija 1 Ostavite komentar

Poređenje Petra II Petrovića Njegoša sa Adolfom Hitlerom, koje se pripisuje rožajskom imamu Elmazu efendiji Kurtagiću, izazvalo je osudu poslanika Evropskog saveza i predsjednika Skupštine opštine Bar Branislava Nenezića. Međutim, težina izgovorenog, ali i značaj ličnosti na koju se sporna izjava odnosi, otvaraju daleko ozbiljnije pitanje - kako je moguće da se ovakvo poređenje u Crnoj Gori ne dočeka mnogo snažnijom reakcijom institucija, političkih predstavnika i kulturne javnosti?

Nije riječ samo o uvredi jednog svetitelja, pjesnika, vladike ili vladara. Riječ je o odnosu prema jednoj od najznačajnijih ličnosti istorije Crne Gore, čije književno i duhovno nasljeđe daleko prevazilazi granice države u kojoj je živio i stvarao.

Njegoš, vladika, mislilac, pjesnik i vladar, jedan je od najvećih stvaralaca srpske književnosti i nezaobilazna ličnost crnogorske istorije. Njegovo djelo može biti predmet naučnih rasprava, različitih tumačenja i kritičkih preispitivanja, ali izjednačavanje sa vođom nacističke Njemačke predstavlja krajnje neprimjerenu istorijsku i moralnu paralelu.

Posebno zabrinjava činjenica da ovakve ocjene dolaze od vjerskog službenika, od kojeg bi se s razlogom očekivalo da svojim javnim nastupima doprinosi međusobnom razumijevanju, a ne produbljivanju podjela.

Nenezić pokazao principijelnost koju su mnogi zaboravili
U atmosferi nedopustivo mlakih reakcija posebno se izdvojio Branislav Nenezić, poslanik Evropskog saveza i predsjednik Skupštine opštine Bar, koji je 15. novembra javno osudio Kurtagićev istup i zatražio da se njime pozabave nadležne institucije.

Nenezić je poručio da izjednačavanje Njegoša sa Hitlerom ne može ostati samo predmet političke polemike i javnog negodovanja, već zahtijeva i institucionalnu pažnju.

Posebno je naglasio:

„Njegoša ne moramo voljeti, ali moramo ga poštovati ako sebe smatramo državljaninom Crne Gore.“

Ova poruka zaslužuje poštovanje, bez obzira na političke razlike koje neko može imati sa Nenezićem i političkim savezom kojem pripada. U pitanjima očuvanja istorijskog i kulturnog dostojanstva principijelnost ne bi smjela da zavisi od partijske knjižice.

Upravo zato Nenezićeva reakcija ima dodatnu težinu. Pokazao je da je moguće stati u odbranu Njegoša bez političkih kalkulacija, dok su mnogi od onih koji se redovno pozivaju na njegovo nasljeđe ostali bez javnog odgovora.

I Evropski savez je zasebnim saopštenjem osudio Kurtagićevo poređenje, nazvavši ga sramnim i zatraživši da se o njemu izjasne nadležni državni organi.

Iz ovog političkog saveza posebno su ukazali na potrebu da se Njegoševo stvaralaštvo tumači u istorijskim okolnostima u kojima je nastalo, odbacujući pokušaje da se njegovo djelo proglašava neposrednim izvorom kasnijih zločina.

Evropski savez je zatražio i reakciju reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifata efendije Fejzića, uz pitanje da li Kurtagićev nastup predstavlja lični stav ili stav vjerske zajednice.

Gdje su državni vrh, nadležni ministri i oni koji se zaklinju u Njegoša?
Ono što posebno upada u oči jeste izostanak šire i odlučnije institucionalne reakcije.

Zašto se ovim povodom nije jasno i nedvosmisleno oglasio bilo ko iz državnog vrha, ili bar iz resora kulture, a zašto nema prepoznatljive reakcije ni iz sistema prosvete, budući da je Kurtagićev istup bio usmjeren i protiv školskog obilježavanja Njegoševog dana?

Zar je moguće da se oko daleko manje važnih političkih tema danima vode rasprave, izdaju saopštenja i organizuju konferencije, a da poređenje Njegoša sa Hitlerom ne izazove trenutan i jedinstven odgovor?

Njegoš ne pripada nijednoj stranci. On nije vlasništvo ni vlasti ni opozicije, niti ga bilo ko može svesti na jedan politički ili nacionalni program. Ali upravo zato oni koji obavljaju najviše državne funkcije imaju posebnu javnu odgovornost da zaštite dostojanstvo kulturnog nasljeđa.

Nije neophodno da svi imaju isto tumačenje „Gorskog vijenca“, „Luče mikrokozma“ ili Njegoševe političke uloge. Neophodno je, međutim, da se uspostavi jasna granica između legitimne kritike književnog djela i istorijski neutemeljenog poređenja njegovog autora sa čovjekom koji je postao simbol nacističkih zločina.

Ako država zakonom ustanovljava praznik posvećen Njegošu, onda bi bilo prirodno da njeni najviši predstavnici pokažu bar toliko dosljednosti da reaguju kada se njegovo ime na ovakav način dovodi u vezu sa Hitlerom.

Nije prvi put: Njegoš ponovo na udaru političkih i ideoloških tumačenja

Kurtagićev istup nije nastao u praznom prostoru. Njemu je prethodila polemika o obilježavanju Njegoševog dana u rožajskoj Gimnaziji „30. septembar“, koju je javno kritikovao i Adnan Muhović, nekadašnji visoki funkcioner Bošnjačke stranke.

Prema pisanju „Večernjih novosti“, Muhović je povodom svoje objave na Fejsbuku dao izjavu policiji u Petnjici. U toj objavi pozvao je Bošnjačko vijeće i Bošnjačku stranku da se uključe i spriječe ono što je nazvao sramotom.

Tako se ponovo otvara staro pitanje: zašto se Njegoševo djelo uporno pokušava predstaviti isključivo kroz optužbe za netrpeljivost, uz zanemarivanje njegove književne, filozofske i istorijske veličine?

Sasvim je legitimno razgovarati o tome kako različite zajednice doživljavaju pojedine stihove „Gorskog vijenca“. Ali nije legitimno složenu književnu i istorijsku ličnost svesti na karikaturu, a potom je porediti sa nacističkim diktatorom.

Takva poređenja ne doprinose ni razumijevanju istorije ni međuvjerskom povjerenju.

Posebnu odgovornost ima Islamska zajednica u Crnoj Gori. Reis Rifat Fejzić ima priliku da jasnim stavom pokaže da sporna izjava jednog imama ne predstavlja odnos cjelokupne vjerske zajednice prema Njegošu.

Prema pisanju portala „Sandžak danas“ od 16. novembra, Fejzić se oglasio porukom koja je protumačena kao kritika Kurtagića, ali bez njegovog izričitog imenovanja. Zato ostaje potreba za nedvosmislenim objašnjenjem.

Istovremeno, odgovornost za riječi pojedinca ne smije se pripisivati svim muslimanima ili Bošnjacima u Crnoj Gori. Upravo bi jasna reakcija vjerskih i državnih institucija pomogla da se takve generalizacije izbjegnu.

Tužilaštvo treba da ocijeni postoje li osnovi za postupanje
Zahtjev Branislava Nenezića da se nadležni organi pozabave ovim slučajem zaslužuje pažnju.

To, naravno, ne znači da je svaka uvredljiva ili istorijski neutemeljena izjava automatski krivično djelo. Ali nadležno tužilaštvo može da ispita sadržaj i kontekst izgovorenog i ocijeni postoje li zakonski osnovi za postupanje, posebno imajući u vidu odredbe koje se odnose na javno podsticanje mržnje i netrpeljivosti.

Isto tako, Ministarstvo prosvjete treba da zaštiti pravo obrazovnih ustanova da na stručan i primjeren način obrađuju Njegoševo djelo, bez političkih i vjerskih pritisaka.

Javna osuda, institucionalno izjašnjenje i zakonito postupanje nisu isto što i zabrana slobode govora. Naprotiv, demokratsko društvo mora omogućiti kritiku istorijskih ličnosti, ali istovremeno ima pravo i obavezu da odgovori na govor koji može produbiti međunacionalne i međuvjerske podjele.

Na kraju, ostaje činjenica da je Branislav Nenezić, zajedno sa Evropskim savezom, među rijetkima koji su javno i odlučno reagovali. U dostupnim medijskim izvještajima do prijepodneva 16. novembra nije pronađena uporediva javna osuda trojice najviših državnih funkcionera.

To nije dokaz da se niko drugi nije oglasio, ali jeste pokazatelj da je javna reakcija ostala nesrazmjerno slaba u odnosu na težinu izgovorenog.

Njegoševa veličina ne zavisi od Kurtagićevih riječi, niti od ćutanja današnjih političara. Ali upravo to ćutanje mnogo govori o onima koji su preuzeli odgovornost da predstavljaju državu i čuvaju njeno kulturno nasljeđe.

Jer država koja ustanovi praznik u čast svog velikana, a onda ne nađe dovoljno snage da javno odgovori na njegovo poređenje sa Hitlerom, ne dovodi u pitanje Njegošev ugled — već sopstvenu dosljednost.

Podijelite sadržaj na:
Komentari
Срби немају представнике: Јесмо ли вас за овакво ,,помирење'' гласали, министри наши красни? Показали сте се ко сте, да нас брани анти-православни СД поред вас, спасиоца Цркве и вјере! Нови представници нам требају, са кичмом, који не калкулишу са нашим интересима!
16.11.2026 13:05
Ostavite komentar
Ime / nadimak:
Komentar:
Ћирилична верзија
 
Pišite nam
Izdavač:
Srpska narodna čitaonica - Bar