To što je bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić u istom danu razriješila veći broj direktora škola ne dokazuje da je postupala iz namjere ili krajnje nepažnje, stav je podgoričkog Višeg suda koji je time potvrdio nedavnu presudu Osnovnog profesorica Bratić ne treba da nadoknadi štetu državi zbog nezakonitog razrješenja rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova.
Podsjetimo, Osnovni sud je sredinom decembra donio presudu da Bratić nije dužna da nadoknadi više od 15.000 evra, koje su isplaćene u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora.
Država se na takvu presudu žalila, ali je Viši sud nepunih dva mjeseca kasnije – 6. februara odbio žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
U presudi Višeg suda, koju potpisuje sudija Aleksandar Stojanović, ističe se da “namjera ili krajnja nepažnja nisu podobni da budu predmet pretpostavke, već uvijek traže da budu predmet dokazivanja”.
“Ovaj sud je mišljenja da tužilja svojim navodima… da je u istom danu razriješen veći broj direktora i da je tužena, između ostalog, razriješila i umrlo lice, ne dokazuju da je tužena u konkretnom postupala iz namjere ili krajnje nepažnje. Ni ovaj sud, samo na osnovu navedenih tvrdnji, a bez ijednog pravno relevantnog dokaza, nije mogao izvesti zaključak da je tužena bila svjesna ili mogla biti svjesna da su rješenja koja donosi nezakonita, ili pak da nije pokazala minimum stepena pažnje prilikom donošenja istih”, stoji u presudi u koju “Vijesti” imaju uvid.
Bratić, tvrdi Stojanović, nije imala pravničko znanje, a “predmetna rješenja potpisala je na osnovu mišljenja pravnog tima”. “…Pri čemu je ista pročitala stav pravnika koji su joj takvo mišljenje predočili u samim rješenjima, pa je samim tim bila u uvjerenju da su rješenja koja donosi U presudi Višeg suda, koju potpisuje sudija Aleksandar Stojanović, ističe se da “namjera ili krajnja nepažnja nisu podobni da budu predmet pretpostavke, već uvijek traže da budu predmet dokazivanja”.