Američki zakon aktivira sankcije za korupciju u Crnoj Gori
Administracija Sjedinjenih Američkih Država nalazi se pred važnim rokom za primjenu Zakona o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji Crnu Goru stavlja u fokus američkih antikorupcijskih mjera. Do druge polovine marta, Bijela kuća i Stejt department dužni su da Kongresu dostave prve izvještaje, koji će, kako se navodi, predstavljati uvod u konkretne sankcije prema pojedincima i kompanijama povezanim sa korupcijom i opstrukcijom reformi.
Ovi izvještaji neće biti puka formalnost, već osnov za ažurirane liste sankcija usmjerene protiv onih koji podrivaju institucije, učestvuju u visokoj korupciji ili koče demokratske procese. Posebnu težinu ovom roku daje činjenica da se prelazi sa političkih poruka na konkretne, obavezujuće mjere.
Zakon je usvojen u decembru prošle godine kao odgovor Vašingtona na procjenu da su korupcija i strani uticaji ključne prepreke razvoju regiona. Predviđa da predsjednik SAD u kratkom roku sastavi spisak lica iz Crne Gore koja su uključena u koruptivne aktivnosti ili ugrožavanje institucija. Mjere uključuju blokadu imovine u američkim finansijskim institucijama i zabranu ulaska u SAD, dok će Stejt department ocjenjivati i napredak vlasti u Podgorici u oblasti pravosuđa i javnih nabavki.
Sjedinjene Države su i ranije uvodile sankcije pojedincima iz Crne Gore. Na spisku su se već našli bivši funkcioner DPS-a Svetozar Marović, biznismen Miodrag Daka Davidović, kao i Milo Božović i Vesna Medenica, što pokazuje da se mjere odnose i na političke i pravosudne strukture, ali i na biznis krugove.
Posebno je značajno što je ovaj zakon uključen u američki budžet za odbranu, čime je pitanje stabilnosti Crne Gore podignuto na nivo nacionalne bezbjednosti SAD. Za razliku od ranijih odluka, ove mjere su sada zakonski utemeljene i teže ih je ukinuti bez saglasnosti Kongresa.
U fokusu narednog talasa sankcija, kako se najavljuje, mogli bi se naći biznismeni i kompanije koje stoje iza finansijskih tokova i održavanja koruptivnih sistema. Cilj je da se, pored međunarodnih mjera, podstaknu i domaće institucije da procesuiraju slučajeve visoke korupcije.
S obzirom na istek roka, u diplomatskim krugovima u Podgorici već se očekuje objava iz Vašingtona koja bi mogla značajno uticati na političke prilike u Crnoj Gori u narednom periodu, piše „Dan“.
