Polemika o inicijativi potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da se Dan Vojske Crne Gore, umjesto na godišnjicu bitke kod Tuđemila, obilježava na dan slavne pobjede crnogorske vojske i hercegovačkih ustanika nad Osmanlijama na Vučjem dolu, dobila je novi nastavak.
Iz Demokratske Crne Gore oštro su reagovali na izjavu istoričara Jovana Mandića, koji je u ime Stranke evropskog progresa (SEP), na čijem je čelu bivši premijer Duško Marković, osporio opravdanost Bečićeve inicijative, ali i tačnost podatka iz njegove zvanične biografije da je najmlađi predsjednik parlamenta u istoriji Crne Gore.
Demokrate su u odgovoru, prožetom ironijom i sarkazmom, otvorile i pitanje dodjele državnih stanova, povlašćenih stambenih kredita i kadrovskog nasljeđa nekadašnje vlasti.
„Čovjek bi rekao da se koalicija stranaka državnih stanova najbolje razumije u kvadrate, popuste od 80 odsto i rate od 40 evra. Kad, evo čuda neviđenoga, počeli i istorijom da se bave“, poručile su Demokrate.
Šta je Jovan Mandić rekao o Bečiću i Vučjem dolu?
Istoričar Jovan Mandić, ocijenio je da je inicijativa za promjenu datuma obilježavanja Dana Vojske Crne Gore neutemeljena i nepotrebna, nazivajući Bečića samozvanim najmlađim predsjednikom Skupštine u crnogorskoj istoriji.
Mandić je naveo da obje bitke imaju veliki značaj za vojnu i političku istoriju Crne Gore, ali da istorijski kontinuitet i simbolička vrijednost tradicije ne bi smjeli biti podređeni dnevnopolitičkim interesima.
„Podnošenje ovakvog prijedloga ima očiglednu političku dimenziju – ostvarivanje partijskih poena među društvenim grupama koje ne žele da se identifikuju sa baštinjenjem političke i vojne tradicije dukljanske državnosti. I to, sasvim slučajno, svega nekoliko mjeseci uoči predstojećih parlamentarnih izbora“, saopštio je Mandić.
Predstavnik Markovićeve stranke potom se upustio u poređenje starosti Alekse Bečića i Jovana S. Plamenca u trenutku njihovog izbora na čelo crnogorskog parlamenta.
Prema njegovim navodima, Bečić je 23. septembra 2020. godine, kada je izabran za predsjednika Skupštine, imao 33 godine, jedan mjesec i 18 dana, dok je Plamenac, izabran na tu funkciju 28. novembra 1911. godine, imao 32 godine, osam mjeseci i 18 dana.
Mandić je, polazeći od podatka da je Plamenac rođen 10. marta 1879. godine, zaključio da je on bio najmlađi predsjednik parlamenta u istoriji Crne Gore.
„Istorijske netačnosti, ukoliko se uporno ponavljaju i plasiraju u javnosti, vremenom mogu biti prihvaćene kao istorijske činjenice“, poručio je Mandić, koji je u saopštenju predstavljen i kao jedan od prvih dobrovoljnih vojnika u Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti 2006. godine.
Demokrate: Do 1042. godine dobacuju bez problema, a kod 2020. im se zamagli pred očima
Odgovarajući na Mandićeve tvrdnje, iz Demokratske Crne Gore ukazali su na podatak da je Jovan Plamenac još 1906. godine, prilikom stupanja na poslaničku dužnost, prema njihovim navodima, priložio krštenicu kojom je dokazivao da ima 30 godina, što je bio tadašnji ustavni uslov za izbor poslanika.
Demokrate su time dovele u pitanje računicu istoričara SEP-a, uz ocjenu da je rasprava o starosti dvojice predsjednika parlamenta suštinski nebitna za pitanje izbora datuma obilježavanja Dana Vojske.
„Krštenice umijete da nađete iako vas pomalo zbune, a optužnice iz vremena vaše vlasti nikako da primijetite“, poručili su iz Bečićeve stranke.
Pozvali su predstavnike SEP-a da se, kada su već zainteresovani za istoriju, pozabave i onom novijom, posebno pitanjem bivših rukovodilaca bezbjednosnog sektora i državnih funkcionera koji su nakon promjene vlasti hapšeni, optuživani ili procesuirani.
„Jedan bivši direktor ANB-a, dva direktora Uprave policije, više njihovih pomoćnika, više visokih državnih funkcionera… I sad, zamislite te istorijske istraživače! Do 1042. godine dobacuju bez problema, a kad dođu do 2020, odjednom im se zamagli pred očima“, navele su Demokrate.
Što vam je, ljudi, skrivio Vučji do?
U središtu reagovanja Demokrata našlo se pitanje odnosa prema jednoj od najznačajnijih vojnih pobjeda knjaževine Crne Gore, izvojevanoj 28. jula 1876. godine, u sadejstvu sa hercegovačkim ustanicima.
„Što vam je, ljudi, skrivila ta bitka?! Kome smeta što je crnogorska vojska, zajedno sa hercegovačkim ustanicima, izvojevala veličanstvenu pobjedu nad osmanskom vojskom? Kome smetaju crnogorski junaci iz 1876. godine?“, pitaju iz Demokratske Crne Gore.
Oni su ironično upitali da li je problem u tome što su crnogorski ratnici pobijedili Osmansko carstvo ili u tome što ih nije predvodio neko iz partijskog predsjedništva njihovih političkih oponenata.
„Je li knjaz Nikola trebalo prvo da pita partijski komitet smije li krenuti u boj?! Ili je trebalo da sačeka da mu vi, vijek i po kasnije, ovjerite istorijsku zaslugu?!“, poručuju Demokrate.
Posebno su naglasili da Bečićeva inicijativa ne podrazumijeva brisanje Tuđemila iz istorijskog pamćenja, već afirmaciju vojničke tradicije Crne Gore.
„Niko ne briše Tuđemil! Ali nemojte vi, zaboga, zbog Tuđemila brisati Kruse, Martiniće, Grahovac, Fundinu, Vučji do i Mojkovac! Nije Crna Gora nastala na jednoj vašoj partijskoj sjednici, pa da joj vi određujete od koje do koje godine smije da pamti svoje junake“, naglasili su iz ove stranke.
Zašto jedni datumi čuvaju istoriju, a drugi je navodno brišu?
Demokrate su podsjetile političke oponente i na odluke o ustanovljavanju 13. jula kao Dana državnosti i 21. maja kao Dana nezavisnosti, ukazujući na nelogičnost tvrdnji da bi izbor Vučjeg dola za Dan Vojske značio odricanje od ranijih istorijskih događaja.
„Kad ste 13. jul proglasili Danom državnosti, jeste li time izbrisali sve što se dogodilo prije? Kad ste 21. maj proglasili Danom nezavisnosti, jeste li izbrisali sve što se dogodilo prije 2006. godine? Nijeste, naravno! Pa kako onda vaše odluke čuvaju istoriju, a tuđe je brišu?!“, upitali su iz Bečićeve partije.
U završnici reagovanja neposredno su se obratili predsjedniku Stranke evropskog progresa Dušku Markoviću, zamjerajući mu što, kako tvrde, ne pokazuje istu istraživačku revnost kada je riječ o dodjeli državnih stanova, povlašćenim kreditima i kadrovskom nasljeđu vlasti čiji je bio dio.
„Čudo jedno! Kad treba prebrojati Bečićeve godine, sve znate. Kad treba prebrojati od države otete milione, niko ništa ne zna“, poručile su Demokrate, zaključujući da „istoriju ne pišu partijske komisije za stanove“.
Vučji do ne zaslužuje da bude talac dnevne politike
Inicijativa da se Dan Vojske Crne Gore obilježava na godišnjicu bitke na Vučjem dolu, o kojoj je "Barski portal" već pisao, otvorila je mnogo značajnije pitanje od onoga ko je i sa koliko godina sjedao u fotelju predsjednika parlamenta.
Riječ je o odnosu savremene Crne Gore prema sopstvenoj, nespornoj vojničkoj i državotvornoj tradiciji.
Pobjeda na Vučjem dolu pripada istoriji Crne Gore kao jedan od najslavnijih podviga njene vojske, ali i kao svjedočanstvo zajedničke oslobodilačke borbe Crnogoraca i Hercegovaca, koja je prethodila međunarodnom priznanju nezavisnosti Crne Gore na Berlinskom kongresu 1878. godine.
Upravo zato inicijativa da se taj datum ustanovi kao Dan Vojske zaslužuje ozbiljnu, argumentovanu raspravu, umjesto svođenja na partijske interese i prebrojavanje godina iz krštenica političkih i istorijskih ličnosti.