Đurović: Evropa neće tolerisati zaboravljene afere!

Poslanik Nove srpske demokratije i koalicije Za budućnost Crne Gore Dejan Đurović u intervjuu za Borbu govorio je o putu Crne Gore ka Evropskoj uniji i kazao da Crne Gore, ako uspije da zatvori najveće izazove, a to su poglavlja 23 i 24, može 2028. postati punopravna članica Evropske unije.

„Proces evropskih integracija teče ubrzano jer parlamentarna većina donosi važne zakone i otvara put njihovoj implementaciji. Kao što znate, vladajuću većinu čine različiti politički akteri, pa su vidljive i razlike u mišljenjima. Ali, to je i najsveobuhvatnija većina u novijoj istoriji Crne Gore, koja je izraz biračke volje velikog broja građana Crne Gore. Dakle, imamo široki konsenzus i zbog toga je ova većina napravila krupne korake ka EU“, kazao je Đurović.

Đurović za Borbu tvrdi da je veting u pravosuđu obavezan te da moraju uraditi mnogo više kada je u pitanju integritet određenih sudija i tužilaca.

„Mislim da nam Evropska unija više neće tolerisati da korupcionaške afere padaju u zaborav, kao da se ništa nije desilo. Najveći gubitnici su građani Crne Gore, jer je njihov novac otišao u nekoliko privatnih džepova“, kazao je on za Borbu.

Borba: Kako ocenjujete napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU i koji su po Vašem mišljenju najveći izazovi koji ostaju?

Najveći izazovi su poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Pravda, jednakost i sloboda. Cijelo društvo mora u narednom periodu da valjano odgovori zahtjevima iz ta dva poglavlja. Ako to uspijemo, mislim da smo blizu da zatvorimo i ostala pregovaračka poglavlja i da 2028. godine budemo punopravna članica Evropske unije, u skladu sa spoljnopolitičkim prioritetima zemlje.

Pravosuđe je, kao što javnost može da vidi, i dalje nije efikasno kako zahtijeva situacija u našoj zemlji. Presude se nažalost dugo čekaju, mimo zakonskih propisa, što uslovljava izlazak na slobodu optuženih za teška krivična djela. Isto tako, slučajevi za koje je javnost bila zainteresovana zbog sumnji na visoku korupciju, zastarjeli su, i nijesu rezultirali ni optužnicom.

Nadu daje izvještaj za 2024. gdje se vide pozitivni pomaci. Takođe imamo najave iz Vlade o formiranju Specijalnog suda i donošenja tzv. anti-mafija zakona, koji treba da „skreše“ krila mafiji i u budućnosti osigura da Crna Gora bude država vladavine prava.

U prošlosti bilo je dosta licitiranja datumom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju i svi ti datumi pokazali su se kao netačni. Ali, bili su to i prilično tihi i stidljivi glasovi, a kada je u pitanju domaća politička scena izraz bivše vlasti koja je davala prazna obećanja, a nije imala snage da pokrene neophodne reforme i ubrza taj kurs. Dakle, rekao bih da su bili pretenciozni i nerealni. Danas, imamo sve više glasova koji govore o 2028. godini kao godini punopravnog članstva u EU. Taj optimizam dijelim i ja. Ali, moramo naporno i posvećeno da radimo do tada.

Borba: Da li smatrate da postoji dovoljan politički konsenzus u Crnoj Gori oko procesa evropskih integracija i ako ne, kako se to može poboljšati?

Proces evropskih integracija teče ubrzano jer parlamentarna većina donosi važne zakone i otvara put njihovoj implementaciji. Kao što znate, vladajuću većinu čine različiti politički akteri, pa su vidljive i razlike u mišljenjima. Ali, to je i najsveobuhvatnija većina u novijoj istoriji Crne Gore, koja je izraz biračke volje velikog broja građana Crne Gore. Dakle, imamo široki konsenzus i zbog toga je ova većina napravila krupne korake ka EU. Bez političke stabilnosti i konsenzusa, institucije ne bi mogle da rade tempom kojim su radile i to građani Crne Gore osjećaju i vide. Bojim se da u opozicionim klupama i dalje ima onih koji ne mogu da se otrgnu tereta prošlosti i koji bezuspješno pokušavaju da izazovu krize vlasti. Svaki njihov takav pokušaj poslao je javnosti sliku da nijesu svi u Parlamentu istinski za ulazak u EU. Može se naslutiti da određene strukture nemaju interes da se dođe do EU bez obzira na retoriku. Njihovi pokušaji se završavaju neuspješno i postaju polako marginalizovani.

Borba: Koje konkretne reforme u oblasti pravosuđa i vladavine prava smatrate prioritetnim za ubrzanje pregovora sa EU?

Opet smo kod najvećih izazova. Upravo su nam ovo i prioriteti i najveći izazovi. A tiču se onog što smo kao parlamentarna većina nasljedili – teško stanje u tužilaštvu i sudstvu. Prvo, kada je u pitanju integritet određenih sudija i tužilaca moramo uraditi više. U skladu sa tim treba precizirati postupak izbora u ova zvanja. Takođe, treba da odredimo postupak napredovanja na sudijskoj i tužilačkoj ljestvici, ali i tačno odredimo postupak razrješenja, kada sudija ili tužilac nijesu dostojni funkcije koju obavljaju. Zato je veting nešto što je obavezujući čini se.

Sudovi da bi bili efikasni, moraju imati digitalnu opremu. Sudovi moraju smanjiti broj predmeta koje duže. Imamo slučajeve predmeta koji traju decenijama. To je nedopustivo, ako želimo da imamo državu vladavine prava.

Sudovi moraju rješavati slučajeve visoke korupcije. Tužilaštvo ne smije da dopušta da takve stvari padaju u zaborav. Moramo imati vidljive rezultate, kao što piše u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.
Mislim da nam Evropska unija više neće tolerisati da korupcionaške afere padaju u zaborav, kao da se ništa nije desilo. Najveći gubitnici su građani Crne Gore, jer je njihov novac otišao u nekoliko privatnih džepova.

Sloboda govora i izražavanja su osnovne slobode, garantovane najvišim međunarodnim aktima i dio naše ustavnosti i zakonodavstva. Novinari u Crnoj Gori i danas se susreću sa teškoćama u obavljanju svojih profesionalnih zadataka. U prošlosti smo imali slučajeve ubistva novinara i fizičkog napada na novinare, a sve u cilju zastrašivanja, ućutkivanja i štićenja svojih, uglavnom, kriminalnih interesa. Ti slučajevi i dalje opterećuju Crnu Goru.

Naš zadatak je da omogućimo da novinari rade svoj posao u slobodnoj zemlji (ali da vode računa o tačnosti podataka što je i njihova profesionalna obaveza) a garant toga moraju biti odgovorne i efikasne pravosudne institucije.

Borba: Kako vaša stranka vidi uticaj evropskih integracija na ekonomski razvoj i standard građana u Crnoj Gori?

Prirodno je da institucionalno približavanje Evropskoj uniji donosi bolji standard građana. Uvođenje reda u mnogim oblastima osigurava benefite, koji se oslikavaju u povećanju životnog standarda. Crna Gora teži da bude dio bogate i prosperitetne zajednice, kakva je Evropska unija. Građani Crne Gore od pridruživanja EU imaće jasne nebrojene ekonomske koristi, ali i osjećaj da žive u zemlji koja štiti njihova prava i u kojoj se živi od sopstvenog rada. Približavamo se ogromnom tržištu, što je velika šansa za privrednika u Crnoj Gori. Imamo proizvode koji bi mogli da ponudimo i tako zahtjevnom i velikom ekonomskom tržištu. Domaća proizvodnja bi trebala da profunkcioniše i da dobije svoje skromno mjesto na tržišnoj sceni Evropske unije.

Važan aspekt su svakako i direktne strane investicije. Želimo da pokažemo mogućnosti i atraktivnost ulaganja u Crnu Goru renomiranim investitorima naročito kada su u pitanju investicije u turizmu. Njihov novac bi trebao doprinijeti razvoju naše zemlje i poboljšanju standarda građana. Poslovično, riječ je o „zdravom“ kapitalu, koji je zainteresovan za jasna pravila i procedure, transparentnost i čiste račune. Ali kako želimo da promijenimo život građana Crne Gore na bolje tako moramo da promijenimo i sebe.

 Borba: Šta mislite o ulozi parlamenta o praćenju i podsticanju pridruživanja EU – da li je ona dovoljno aktivna i efikasna?

Parlament je nosilac promjena i novog entuzijazma koji vlada u Crnoj Gori. Uradili smo više za dvije godine, nego mnogi raniji sazivi zajedno. Iza toga stoji politička odlučnost, volja i timski rad političke većine i predsjednika Skupštine. Naravno, tu su i drugi institucionalni akteri, koji daju svoj vidljiv doprinos svakog dana.

Mi smo jedna od tri grane vlasti, kako kaže naš Ustav, koji ima ulogu i nadziranja drugih grana vlasti. Mislim da smo tu dali svoj doprinos usvajanjem mnogobrojnih zakona i povećali nivo odgovornosti u svim oblastima. A odgovornost nam je potrebna ne samo u Parlamentu nego i na svim nivoima. Građani su mogli da čuju naša mišljenja za govornicom zakonodavnog doma. Jasno smo rekli sve što zamjeramo, naročito kada je u pitanju Izvještaj o radu Tužilaštva, ali i o stanju u sudstvu. Naša kritika je jasna i konstruktivna, a podrška uvijek iskrena.