Potpredsjednica Demokratske narodne partije Maja Vukićević ocijenila je da Hrvatska svojim zahtjevima usporava evropske integracije Crne Gore, poručivši da članstvo u Evropskoj uniji ne smije biti sredstvo za nametanje rješenja u bilateralnim sporovima.
Vukićević je navela da je članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji već više od decenije strateški cilj države, te da je najveći napredak u tom procesu ostvaren u posljednjih nekoliko godina.
Kako je istakla, doprinos tome dala je i Demokratska narodna partija glasanjem za zakone u Skupštini i učešćem u izvršnoj vlasti, a konkretni rezultati ogledaju se u zatvaranju poglavlja 21 i pripremama za zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćaj.
„Uprkos sprovedenim reformama, zatvaranje tog poglavlja ostalo je opterećeno zahtjevima koje je ispostavila Hrvatska“, navela je Vukićević.
Ona je ocijenila da se Crna Gora već neko vrijeme suočava sa pritiscima hrvatske vlade i zahtjevima čiju opravdanost i povezanost sa evropskim integracijama, kako je kazala, ima puno pravo da preispita.
„Stiče se utisak da dio zahtjeva koje je ispostavila Hrvatska u suštini predstavlja opstrukciju Crne Gore i usporavanje na putu evropskih integracija. Članstvo jedne države u Evropskoj uniji ne bi smjelo da bude sredstvo za nametanje rješenja u bilateralnim sporovima“, poručila je Vukićević.
Posebno se osvrnula na pitanje odštete za bivše zatočenike logora Morinj, ističući da se odgovornost za zlostavljanje i patnje zatočenika ne smije relativizovati i da svaki odštetni zahtjev mora imati jasno pravno i činjenično utemeljenje.
Istovremeno je poručila da Crna Gora ima obavezu da traži pravdu za svoje državljane koji su bili žrtve mučenja i ubistava u logoru Lora, navodeći da Vlada to pitanje treba zvanično da pokrene.
„Za razliku od Morinja, gdje u samom logoru nije bilo smrtno stradalih, crnogorski državljani su svoje živote ostavili u logoru Lora, a njihove porodice do danas nisu dočekale pravdu. Poštovanje svih žrtava podrazumijeva jednaka mjerila i spremnost da se o odgovornosti govori bez selektivnosti“, navela je Vukićević.
Govoreći o nedavnim izmjenama Zakona o sportu i njihovim posljedicama po naziv bazena u Kotoru, koji nosi ime proslavljenog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, Vukićević je ocijenila da ta odluka zahtijeva jasno obrazloženje.
Ona je podsjetila da je Gopčević osvajao olimpijske, svjetske i evropske medalje, te istakla da za života nikada nije bio optužen da je počinio bilo kakav zločin.
„Neumjeren je i način na koji je izmijenjen zakon kojim je otvoren put promjeni naziva bazena u Kotoru, čime je udovoljeno zahtjevima Hrvatske po ovom pitanju“, ocijenila je Vukićević.
Ona je poručila da Crna Gora treba da postane članica Evropske unije, ali da na tom putu mora sačuvati dostojanstvo i pravo da štiti svoje legitimne interese.
Prema njenim riječima, suočavanje sa prošlošću podrazumijeva utvrđivanje činjenica i odgovornosti, dok svako preuzimanje obaveza mora imati jasno pravno utemeljenje.
Vukićević je kazala da od ostalih članica Evropske unije očekuje podršku pravičnom rješavanju bilateralnih sporova i sprečavanju da oni postanu sredstvo blokiranja evropskog puta Crne Gore.
„Dosadašnji tok događaja ostavlja utisak da hrvatska strana uspješnije zastupa svoje stavove, dok crnogorska javnost nema dovoljno jasnih informacija o tome kako naša diplomatija štiti državne interese. Naprotiv, često svjedočimo i krajnje servilnom ponašanju pojedinaca koji predstavljaju Crnu Goru u dijalogu sa Hrvatskom“, navela je ona.
Dodala je da građani imaju pravo da znaju šta se od Crne Gore traži, šta predstavnici Vlade prihvataju i na osnovu kojih argumenata, ističući da spremnost na dijalog mora biti praćena sposobnošću da se obrazloženo odbije neopravdan zahtjev.
Vukićević je ocijenila da otvorena pitanja sa Hrvatskom zahtijevaju jasniji odgovor Vlade i parlamentarne većine, posebno kada je riječ o odšteti, imovini i razgraničenju na moru.
„I dok dio javnosti uporno traži kočničare evropskog puta u drugim državama, Hrvatska je ta koja od Crne Gore potražuje novčanu odštetu, imovinu i teritoriju na moru, koja pokriva ulaz u Bokokotorski zaliv“, poručila je Vukićević.
Na kraju je istakla da se o pitanjima odštete, imovine i razgraničenja mora odlučivati na osnovu utvrđenih činjenica i interesa Crne Gore, uz punu odgovornost prema građanima.
„Na djelu treba pokazati da je Crna Gora nezavisna država, sposobna da samostalno vodi svoju politiku, poštuje druge i štiti sopstvene interese. Crna Gora je nadživjela i nadživjeće mnoge vlasti i ne može se poistovjećivati ni sa jednom vladom, ali je svaka od njih dužna da odluke donosi odgovorno, vodeći računa o njenom suverenitetu i dobrobiti građana“, zaključila je Vukićević.