Crna Gora pred turističkim izazovom: Ko će nadomjestiti goste sa tradicionalnih tržišta?
Iako se ovogodišnja turistička sezona već ocjenjuje kao jedna od uspješnijih, Crnu Goru naredne godine očekuje ozbiljan izazov zbog promjena na nekim od tradicionalno važnih turističkih tržišta.
Uvođenje viznog režima za državljane Rusije, Turske i Azerbejdžana moglo bi da dovede do pada broja gostiju sa tih tržišta, a samim tim i do manjih prihoda od turizma.
Posebno je značajno rusko tržište. Prema zvaničnim podacima, ruski gosti su tokom 2025. godine ostvarili više od 2,4 miliona noćenja, što je činilo oko 16,4 odsto svih noćenja stranih turista. U Crnu Goru je te godine stiglo gotovo 204.000 turista sa prebivalištem u Rusiji.
RUSKI GOSTI NIJESU VAŽNI SAMO ZBOG BROJA
Ruski turisti su godinama bili među značajnijim gostima na crnogorskom primorju, ne samo zbog broja dolazaka već i zbog dužine boravka i potrošnje u restoranima, prodavnicama, na izletima i drugim uslugama.
Upravo zato se postavlja pitanje kako će Crna Gora nadomjestiti prihode koji bi mogli biti izgubljeni promjenom vizne politike.
Turizmolog i redovni profesor Fakulteta za biznis i turizam u Budvi Rade Ratković upozorava da se turistička politika ne može zasnivati samo na broju dolazaka.
„Što se tiče strukture tržišta, mi smo hronično u nepovoljnom položaju. Nemamo organizovanih gostiju u organizovanim aranžmanima sa glavnih i vodećih emitivnih tržišta. Ovo što dolazi iz Zapadne Evrope mahom je mlađa populacija. Oni dolaze jeftinim loukost aranžmanima“, kazao je Ratković za „Dan“.
Prema njegovim riječima, Crnoj Gori nedostaju pravi porodični gosti koji duže ostaju i samim tim više troše.
Ratković smatra da će ulazak u Evropsku uniju donijeti i promjenu strukture turističkog tržišta.
„Moraćemo da se ravnamo sa Španijom, Grčkom, Turskom... da imamo dugu sezonu od najmanje sedam mjeseci, a da dio turističkih objekata radi u „mrtvoj sezoni“, kao stare mediteranske zemlje“, naveo je on.
TRŽIŠTE SE NE MOŽE ZAMIJENITI PREKO NOĆI
Rusija, Turska, Kina i Bjelorusija zajedno su tokom 2025. godine ostvarile više od 427.000 dolazaka i oko 3,23 miliona noćenja u Crnoj Gori. Rusija je sama bila zaslužna za više od 2,4 miliona noćenja stranih gostiju.
Turizmolog Petar Golubović podsjeća da se rusko tržište stabilizovalo i da je Rusija ponovo jedno od najvažnijih emitivnih tržišta.
„Sa 1.404.465 noćenja, Rusija je drugo najvažnije emitivno tržište, uz rast od osam odsto u odnosu na 2025. Ipak, Rusija i dalje nije dostigla nivo iz 2019. godine, kada je ostvareno 1.654.093 noćenja. Zato odluka da uvedemo vize za državljane Rusije izaziva zabrinutost“, kazao je Golubović.
Sa druge strane, iz Vlade ukazuju na rast broja gostiju sa novih tržišta i proces diversifikacije turističke ponude.
Ministarka turizma Simonida Kordić navela je da je ova godina među najuspješnijim turističkim sezonama do sada. Samo u julu registrovano je više od 623.000 dolazaka i više od 3,7 miliona noćenja, dok je u prvih sedam mjeseci Crnu Goru posjetilo više od 1,6 miliona turista, koji su ostvarili oko 8,9 miliona noćenja.
NOVI GOSTI RASTU, ALI SE STARA TRŽIŠTA NE MOGU ZAMIJENITI AUTOMATSKI
Prema podacima koje je iznijela Kordić, broj noćenja gostiju iz Indije povećan je za više od 92 odsto, iz Argentine za gotovo 73 odsto, a iz Brazila za oko 50 odsto. Rast je zabilježen i sa tržišta SAD, Kanade, Rumunije, Holandije, Italije, Poljske i Litvanije.
Prihodi od putovanja i turizma u prvoj polovini godine dostigli su oko 465 miliona evra, što je gotovo devet odsto više nego u istom periodu prošle godine i više od 80 odsto iznad rezultata iz 2019.
Ipak, rast novih tržišta ne znači da se tradicionalni gosti mogu jednostavno zamijeniti. Za osvajanje novih tržišta potrebne su godine promocije, direktne avio-linije, prilagođena turistička ponuda i dugoročna strategija.
Crna Gora se tako suočava sa važnim pitanjem: da li će rast broja dolazaka biti dovoljan da nadomjesti eventualni pad potrošnje sa tržišta koja su godinama bila značajan dio turističke privrede.
Jer, rekordan broj gostiju ne mora automatski značiti i rekordan prihod. Turistička sezona se na kraju ne mjeri samo brojem ljudi koji su ušli u zemlju, već i brojem noćenja, dužinom boravka i novcem koji su ostavili.
STRATEGIJA IZ 2019. GODINE OSTALA BEZ REALIZACIJE
Profesor Ratković podsjeća da je Crna Gora još 2019. godine usvojila turističku marketing strategiju koju su radili španski stručnjaci, ali da ona nakon političkih promjena 2020. godine nije zaživjela u praksi.
„Tako je propala šansa da se tržišno repozicioniramo. A ta veoma dobro urađena marketing strategija ukazivala nam je na pravi put za to“, rekao je Ratković.
Pred Crnom Gorom je zato zadatak da istovremeno sačuva pozicije na tradicionalnim tržištima, otvori nova i napravi turistički model koji će donijeti više gostiju, ali prije svega veću potrošnju i dužu sezonu.
(DAN)
