Turista ima, ali novca manje: Ruse još niko nije nadomjestio

Ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da je predsezona u Crnoj Gori, prema svim pokazateljima, počela bolje nego prošle godine, što daje razloga za umjereni optimizam kada je riječ o nastavku turističke godine. Ipak, smatra da će prihodi biti manji jer u našu zemlju dolaze gosti slabije platežne moći nego ranije.

Sličnog je stava i turistički radnik iz Petrovca Ilija Armenko, koji ocjenjuje da Crna Gora postepeno gubi bogate turiste, ali da se ovogodišnja sezona neće značajnije razlikovati od prethodnih. On naglašava da Crna Gora nije skupa turistička destinacija, već da su cijene i dalje niže nego u brojnim zemljama okruženja.

Obojica sagovornika smatraju da je veoma teško nadomjestiti nedostatak ruskih turista, koji su godinama bili među najvažnijim gostima na crnogorskom primorju i koji su ostavljali značajan novac, posebno kroz vanpansionsku potrošnju.

Dokić ističe da, ukoliko ne dođe do većih poremećaja na emitivnim tržištima, i glavna sezona, kao i postsezona, mogu ostati na nivou prethodne godine i donijeti stabilne rezultate turističkoj privredi.

„Turizam je jedan od najvažnijih stubova crnogorske ekonomije i svako poboljšanje turističkog prometa direktno se odražava na prihode ugostitelja, hotelijera, trgovine i brojnih drugih djelatnosti koje su povezane sa ovom privrednom granom“, kazao je Dokić.

Prema njegovim riječima, ohrabruje činjenica da je interesovanje gostiju iz regiona i evropskih zemalja stabilno, dok pojedini pokazatelji ukazuju i na rast broja dolazaka u odnosu na prošlu godinu.

„Kada su u pitanju strani turisti, oni dolaze sa svih strana, a najviše iz Evrope. Ipak, veoma je teško nadomjestiti smanjenje broja ruskih turista“, naglašava Dokić.

On podsjeća da su ruski gosti godinama predstavljali jedno od najznačajnijih tržišta za Crnu Goru, ne samo zbog broja dolazaka već i zbog visoke vanpansionske potrošnje.

„To su bili turisti koji su značajan dio svog budžeta trošili u restoranima, kafićima, prodavnicama, na izletima i drugim turističkim sadržajima. Njihov izostanak ostavio je vidljive posljedice na ukupne prihode sektora. Ekonomske analize pokazuju da upravo u segmentu potrošnje van smještaja i dalje postoji prostor koji nova tržišta nijesu uspjela u potpunosti da popune“, objašnjava Dokić.

On dodaje da je Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, dobila jasne preporuke kada je riječ o usklađivanju politika sa evropskim standardima, te da se tim okolnostima mora prilagođavati.

„Zbog toga je neophodno dodatno raditi na diverzifikaciji tržišta, privlačenju gostiju iz zemalja Evropske unije, regiona i drugih emitivnih područja, kako bi turistički sektor bio manje zavisan od pojedinačnih tržišta i otporniji na geopolitičke promjene“, smatra Dokić.

S druge strane, ugostitelj iz Petrovca Ilija Armenko kaže da ovogodišnja turistička sezona za sada protiče bez većih iznenađenja.

„Sezona je počela kao i svaka druga. Ništa spektakularno se ne dešava. Nije ni bolja ni gora od prethodnih godina. Ne žalimo se, ali nema ni razloga za euforiju kakva se ponekad stvara u javnosti“, kaže Armenko.

On ističe da trenutno preovladavaju gosti niže platežne moći, koji uglavnom koriste osnovne ugostiteljske usluge.

„Nažalost, dominira niskobudžetna klijentela. Popije se kafa, pojedu ćevapi i to je uglavnom sve. Hoteli imaju goste, ali lokalna privreda od tih gostiju nema značajniju korist jer su uglavnom vezani za aranžmane sa uključenim obrocima i organizovanim izletima“, navodi Armenko.

Govoreći o tržištima sa kojih dolaze turisti, on ocjenjuje da se i dalje osjeća nedostatak ruskih gostiju.

„Rusi su nekada punili crnogorski turizam i ostavljali ozbiljan novac. Danas ih ima znatno manje, a uglavnom dolaze gosti slabije platežne moći. Oni bogatiji su izabrali druge destinacije, a posljedice toga osjećaju i ugostitelji i država“, smatra Armenko.

Prema njegovim riječima, u javnosti se često stvara pogrešna slika da su cijene na crnogorskom primorju previsoke.

„Priča da je kod nas skupo je čista laž. U Petrovcu se može ručati za 20 do 25 evra, kafa košta oko dva evra, a ležaljke se mogu iznajmiti za deset evra. Ne može se nekoliko luksuznih lokacija uzimati kao mjerilo za cijelo primorje“, ističe Armenko.

On dodaje da jedan od najvećih problema predstavlja komplikovana i spora administracija.

„Procedura za dobijanje dozvola je katastrofalna. Za jedan privremeni objekat potrebno je prikupiti veliki broj saglasnosti i potvrda, a na dozvole se čeka sedmicama. Sve to dodatno otežava poslovanje tokom kratke turističke sezone“, upozorava Armenko.

Iako smatra da sezona nije loša, naglašava da nema mjesta pretjeranom optimizmu.

„Dobro je, može i gore. Ne kukamo i ne plačemo, ali uz ovoliko truda i administrativnih prepreka teško je govoriti o nekim spektakularnim rezultatima“, zaključio je Armenko za "Dan".