Kako se približava sjutrašnja sjednica SO Bar zakazana na inicijativu građana zbog početka izgradnje dječjeg vrtića u dvorištu Gimnazije / Ekonomske škole, zbog čega će morati da nestanu popularna okupljališta đaka - amfiteatar i “krugovi”,kao drvored čempresa od kojih su neki stari i po 80 godina,sve je manje argumenata onih koji podržavaju ideju gradnje, dok su argumenti "PROTIV" sve snažniji i uvjerljiviji.
Nakon što je Gordana Mijović, direktorica JPU "Vukosava Mašanović Ivanović" ponovila da je Baru neophodan vrtić u kratkom roku, navodeći da svaka pomjeranja zahtijevaju potpuno novu proceduru "za koju je jasno da će trajati više godina", reagovali su i predstavnici gotovo tri hiljade građana koji su potpisali inicijativu o kojoj rasprava počinje sjutra u 11 sati u barskom parlamentu.
Njihovo reagovanje dostavljeno "Barskom portalu" prenosimo integralno.
******************************************************
Građanska inicijativa pozdravlja napore da se što plastičnije predstavi projekat vrtića, ali podsjeća da je vrtić sam po sebi poseban problem, i da predstavljanje vrtića izvan konteksta realnosti ne predstavlja ništa. Iako su uloženi napori da se vrtić predstavi u okolini, ta okolina je opet vješto zamaskirana, što postavljanjem problematične lokacije u drugi plan, što prikrivanjem bujnim zelenilom.
Predškolske ustanove – jaslice i obdaništa/vrtići predstavljaju poseban i osjetljiv dio urbanizma i arhitekture, koji zahtijeva pažljiv tretman, jer korisnici su djeca, u uzrastu kada su najosjetljiviji, kada se stvaraju navike i postavljaju temelji za razvoj ličnosti.
Obdaništa/vrtići i jaslice nijesu ustanove koje služe samo za zbrinjavanje djece i koje omogućavaju roditeljima da obavljaju svoje radne obaveze, one su dodatna pomoć roditeljima u odgoju, one su pomoć djeci i zajednici. Na koji način se zajednica odnosi prema njima, pokazatelj je zrelosti i odgovornosti te zajednice.
Vrtići se postavljaju tako da njima gravitira neposredna okolina. To znači da svaki vrtić ima radijus obuhvata. Radijus obuhvata zavisi od djeteta. Cilj je da dijete pješke, u pratnji odrasle osobe, samostalno ili u grupi, bezbjedno stigne do vrtića. Udaljenost koju dijete vremenski treba da pređe je u skladu sa njegovim godinama. Brzina kretanja djeteta je 70 metara u minuti, ako je dijete staro 5 godina, udaljenost koju treba da pređe je 350 metara, za 5 minuta. Međutim, koliki je radius zavisi i od gustine naseljenosti. Pa tako, ako je mala gustina radijus može da ide najviše do 500 metara, a ako je velika, 250 metara.
Zašto se ovo radi, struci je jasno - time se želi izbjeći pretrpavanje. Uzmimo da je radijus koji nama treba 500 metara. U ovom radijusu oko vrtića se nalaze objekti centralnih djelatnosti: Robna kuća, poslovni centar, Dom zdravlja, Gimnazija, osnovna škola, parohijski dom, pošta, hram, objekti stanovanja, koji već egzistiraju tu godinama i čija je populacija u prosjeku srednjih godina. Postavlja se pitanje da li vrtić za 400 djece ima smisla da opslužuje ovaj komšiluk? Sudeći po većinskoj populaciji – ne.
Ako se ne radi za komšiluk, onda se radi za cijeli grad. Time se gaze osnovni principi struke o osnivanju predškolskih objekata. Pošto više nije primarni saobraćaj pješački, već drumski, automobilima.
To opet povlači neke druge probleme: vrtić treba da je pozicioniran u mirnom i tihom dijelu grada, daleko od saobraćajnica, naročito prometnih. Udaljenost od saobraćajnice je optimalno 50 metara, u izuzetnim slučajevima i 35 metara. Akustični komfor koji se mora zadovoljiti je 40-45 dB danju a 35 dB noću.
Treba se osvrnuti i na samu arhitekturu objekta. Iako Pravilnik predviđa mogućnost spratnih vrtića, to se u praksi izbjegava. Jedan od razloga je što su korisnici mala djeca, pa postoji mogućnost povreda, a druga je što djeca treba da provode što više vremena napolju. Zato se ispred boravaka planiraju terase, da bi se organizovao čas na otvorenom. Da bi se sadovoljili zdravstveno-higijenski uslovi, ove prostorije su orjentisane ka jugu ili jugoistoku. Ovaj objekat ne zadovoljava takve standarde.
Još jedna stvar koja govori protiv spratnih vrtića je i evakuacija u slučaju nezgoda, na primjer požara, a kod nas i zemljotresa. Zašto su projektanti zaboravili na zemljotrese kad su stavljali vrtić na sprat?
Drveće zaista izgleda lijepo na prezentaciji investitora, iako je teško zamisliti kako će opet posaditi 50 i više godina stara stabla, no ne treba zaboraviti da smisao drveća nije samo estetski, već i praktični: stvaraju hlad, stvaraju mikroklimat, štite od dominantnih vjetrova, a jedan od preduslova za izbor lokacije vrtića je i da je lokacija zaštićena od dominantnih vjetrova.
Da se ne bi išlo i dalje u analizu nesrećnog rješenja ovog vrtića, treba se i osvrnuti na druge korisnike, koji su, iako takođe djeca Bara, iz nekih razloga zapostavljeni ovim poduhvatom - to su srednjoškolci.
Uslovi u kojima sada uče su već ispod standarda. GUP i DUP to navode i predviđaju proširenje kapaciteta. Proširenja se predviđaju i za Osnovnu školu „Blažo Jokov Orlandić“. Ako su njihovi uslovi ispod standarda, i ako se predviđa proširenje, kako je reakcija na sve to smanjenje njihovog prostora? Srednjoškolcima se u potpunosti oduzima njihovo dvorište. Argumenti da se nije koristilo i da se tu okupljaju narkomani, zlonamjerni su. Svi su oni NAŠA djeca. Rješavanje narkomanije je u domenu policije i obrazovanja, a ne urbanizma. Kako su odjednom proradile patetične emocije prema najmlađima, a srednjoškolci su se odbacili kao građani drugog reda?
Argumenata ima još mnogo. Ali, postavlja se pitanje: Zar zaista građani treba da podsjećaju ljude od struke na to koje su njihove obaveze?!
Video animacija i strah da će Bar ostati bez vrtića
"Ja vjerujem da je i sasvim realan rizik da Bar ostane bez vrtića. Ja živim u ovom gradu i znam šta znači zelenilo, ali isto tako znam da je moguće u velikom mjeri opet oplemeniti dvorište vrtića zelenilom, a da naša djeca ne ostanu bez mjesta koje će im, pored roditeljskog doma, biti mjesto odrastanja" - kazala je ranije direktorica Mijović. Jer, kako je navela, kroz projekat vrtića urađen je i projekat uređenja terena iz koga se vidi da se jedan broj stabala presađuje u okviru dvorišta, a nakon izgradnje objekta predviđena je sadnja desetina novih stabala i više stotina niskih biljnih vrsta. Ona je CdM-u dostavila i video animaciju izgleda budućeg vrtića, koji objavljujemo.
