Bar postaje centar stranih ulaganja u nekretnine
Predsjednik Udruženja agencija za nekretnine Stefan Mišković kazao je da se, iako je u Crnoj Gori zabilježen najmanji rast cijena u proteklih pet godina, i dalje očekuje blaga uzlazna putanja tržišta, prije svega na primorju, gdje Bar i Ulcinj postaju novi centri stranih investicija.
„U drugom kvartalu 2025. cijene su porasle oko dva odsto u odnosu na prvi, što je najmanji rast u posljednjih pet godina. Ipak, u odnosu na isti period 2024. rast iznosi oko 20 odsto. Vidimo kratkoročnu stabilizaciju, ali zbog rasta troškova radne snage i građevinskog materijala, očekujemo dalji, iako umjeren, rast cijena,“ kazao je Mišković u emisiji „Boje jutra“ na Televiziji Vijesti.
Prema njegovim riječima, ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao bi dodatno pogurati cijene nekretnina, kao što je to bio slučaj u drugim državama kandidatima.
Bar u žiži turskih ulagača
Mišković je istakao da su Bar i Ulcinj postali najatraktivnije opštine za strane investitore, posebno turske.
„Turski investitori posebno ulažu u te opštine, jer su cijenovno pristupačnije i imaju veliki prostor za razvoj. Ulaže se strateški – kupuju se parcele, gradi se i prodaje njihovim državljanima,“ kazao je on.
Prema podacima koje je iznio, stranci u Crnoj Gori trenutno gazduju sa oko 94.000 parcela i više od 50.000 objekata, što najbolje govori o snažnom interesovanju za primorje, a posebno za Bar kao rastuće urbano i investiciono središte.
Radna snaga i cijene gradnje ključni problemi
Predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva Privredne komore, Mile Gujić, naglasio je da je porast cijena građevinskog materijala i nedostatak domaće radne snage jedan od glavnih uzroka skuplje gradnje i viših cijena kvadrata.
„Radna snaga je postala najveći izazov. Građevinske kompanije su prinuđene da uvoze radnike, što dodatno povećava troškove. Za pet godina, kvadrat je poskupio 100 odsto — to niko nije očekivao,“ rekao je Gujić.
On je dodao da domaće građevinarstvo nema kapacitet da poveća ponudu stanova, što dodatno gura cijene naviše, posebno u priobalnim gradovima.
Državni projekti i porezi kao potencijalno rješenje
Gujić je kao moguće rješenje istakao državne projekte i uvođenje progresivnog poreza na luksuzne i strane nekretnine.
„Država bi time mogla značajno povećati prihode. Trenutno se ne ubiraju svi potencijalni porezi, posebno iz zakupa, dok stranci drže ogroman broj nekretnina,“ naveo je on.
Kao primjer je naveo planirano naselje Velje brdo u Podgorici, gdje se predviđa i izgradnja socijalnih stanova, što bi, ako se realizuje, moglo da ublaži pritisak na tržište.
Kirija za jednosoban stan i do 500 evra
Mišković je dodao da su i cijene kirija drastično porasle:
„Prosječna kirija za jednosoban stan u Podgorici iznosi oko 500 evra, dok su prije pet godina bile duplo niže. Građani danas izdvajaju i do 60 odsto prihoda samo za stanarinu,“ rekao je on.
Zakon o legalizaciji donio konfuziju
Mišković i Gujić upozorili su da je novi Zakon o legalizaciji dodatno zakomplikovao situaciju na tržištu, jer veliki broj objekata nije u mogućnosti da bude predmet prodaje.
„To dodatno smanjuje ponudu i može ponovo podići cijene. Zakon je izazvao konfuziju i potrebno je hitno riješiti status objekata koji su građeni prije više od 20 godina, a nemaju upotrebnu dozvolu,“ poručio je Gujić.
