Na desetine hiljade stranaca spakovalo kofere

Potpuno je zbunjujuća u cijeloj ovoj situaciji činjenica da ljudi napuštaju Crnu Goru, koja je kandidat za Evropsku uniju i koja im suptilno uskraćuje gostoprimstvo da bi svoju politiku uskladila sa evropskom.

- Zato se sele se u Španiju i Portugaliju, takođe zemlje članice EU, koje ih veoma rado dočekuju i koje će im obezbijediti uslove za zakonit boravak u njima - kazala je u razgovoru za "Dan" Natalija Gerasimova, izvršna direktorka Navus kompanije, koja se bavi registracom stranih firmi.

Komentarišući najavu rigoroznijeg zakona za strance u Crnoj Gori, ona kaže da, uz sve razumijevanje crnogorskih ekonomskih i političkih relacija, ne postoji druga ocjena Nacrta zakona o strancima osim da je izuzetno loše koncipiran.

– Ovom prilkom nema potrebe da se bavimo istorijskim i kulturno-emocionalnim vezama između Crne Gore i zemalja bivšeg Sovjetskog saveza, dovoljno je obratiti pažnju na isključivi ekonomski efekat koji će ovaj zakon, koji se tiče svih stranaca koji žive u ovoj prelijepoj zemlji, izazvati. Pritom, ja uopšte ne mislim na potencijalne investicije u Crnoj Gori, koje su ovim nacrtom u potpunosti ugušene, već na desetine hiljada ljudi koji su ovdje našli svoj dom i koji u ovom trenutku već uveliko pakuju kofere – istakla je Gerasimova.
Govoreći o ekonomskim posledicama, ukazuje da godišnji budžet jednog stranca koji živi u Crnoj Gori iznosi najmanje 17.000 eura, od kojih 250 eura daje za sticanje boravišne dozvole, 1. 560 eura su porezi i doprinosi, stanarina minimum 6.000 eura, prehrambeni proizvodi 7.200 eura, komunalne usluge oko 1.800 eura, a telefon i internet oko 600 eura.

– Ako, po podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 98.000 stranaca, onda dolazimo do veoma velikih iznosa – milijarde eura – koji se godišnje ulivaju u crnogorski budžet i koji će, naravno, presahnuti onog trenutka kada zakon bude usvojen i započeta njegova primjena. Sav ovaj novac preliće se u Španiju i Portugaliju, a to nije sezonski novac, već novac ljudi koji godinama, pa i decenijama, žive u Crnoj Gori i u njoj su vidjeli svoju budućnost. I što je veoma bitno, to su ljudi bez ikakvih ambicija da na bilo koji način utiču na politički život Crne Gore; oni su samo željeli bezbjedan i stabilan život za svoj račun, iako u tuđoj zemlji – naglasila je Gerasimova.

Negativne posledice osjetiće i građani

Ukoliko pretpostavimo da je cilj ovog zakona privlačenje bogatije klijentele, bojim se da ona neće brzo zamijeniti postojeću, budući da je bogatijoj klijenteli potrebna drugačija, bogatija infrastruktura. Zasad nam ostaje svakodnevno likvidiranje pravnih lica i opraštanje sa klijentima koji sa članovima svojih porodica odlaze u druge zemlje, koje su spremne da ih prime, ali je činjenica da će ovaj zakon u velikoj mjeri uticati i na Crnu Goru i njene građane, i to na ne baš dobar način, upozorava Gerasimova.

Dodaje da su zato kupovali stanove, kuće, placeve, godinama redovno plaćali poreze, nadajući se da stvaraju sigurnost.

– Međutim, ovaj zakon će im ne samo oduzeti taj osjećaj sigurnosti, već će ih natjerati da na brzinu napuštaju i prodaju svoje domove. Samo, postavlja se pitanje: ko će biti ti novi kupci? – ističe Gerasimova.

Upitana za najavu crnogorskih vlasti o uvođenju viznog režima za ruske državljane, smatra da se može reći da bi to bio apsolutni kraj ruskog turizma u Crnoj Gori.

– Ako ga je ukidanje direktnih letova uzdrmalo, ovo će ga sasvim uništiti. Karta do Crne Gore, preko Beograda, košta 1.000 eura, a do Milana 350–400 eura. Ukoliko je i za jednu i za drugu destinaciju potrebna viza, naravno da će turista birati gdje je jeftinije, to jest, novac opet neće pristizati u Crnu Goru, nego će završavati u EU i drugim zemljama – ukazala je Gerasimova.