Pomorstvo u krizi: Ministar najavljuje bolne rezove
Crnogorsko pomorstvo nalazi se na istorijskoj prekretnici. Nagomilani dugovi, zastarjela flota i izazovi sa administracijom, primorali su državu da načini odlučne poteze. Radulović u intervjuu za Bankar.me otvoreno najavljuje „bolne rezove“, zakonodavne reforme i novu razvojnu viziju. Poručuje da je vrijeme za zaokret ka održivom, odgovornom i evropski usklađenom pomorstvu.
Bankar: Vlada je nedavno odlučila da proda oba broda kompanije „Crnogorska plovidba“ kako bi spriječila prinudnu prodaju u SAD i pokrila dugove. Kako Ministarstvo planira da obezbijedi da se imovina valorizuje na tržištu, a da država ne izgubi značajan iznos vrijednosti?
Imajući u vidu izuzetno tešku finansijsku situaciju u kompaniji „Crnogorska plovidba“ AD Kotor, Vlada je usvojila odluku kojom je naloženo pokretanje hitnog postupka prodaje brodova „Kotor“ i „Dvadeset prvi maj“, kako bi se izbjegao scenario prinudne prodaje brodova po niskim cijenama i spriječio nastanak višemilionskih gubitaka za državu.
Naime, brod „Kotor“ je zbog tehničke neispravnosti koja je ugrozila sigurnost plovidbe zadržan u luci Savana (SAD), što je dodatno generisalo visoke troškove angažovanja remorkera koji su asistirali brodu, kao i kašnjenje u iskrcaju tereta. Time je stvorena realna opasnost od višemilionskih tužbi podunamjitelja i unajmitelja i potencijalnog arestiranja broda i njegove prinudne prodaje u bescjenje.
Zbog izuzetno loše finansijske slike – uključujući dugovanja prema državi u iznosu većem od 37 miliona eura – i potpune nelikvidnosti, skupština akcionara je na predlog Vlade donijela odluku o zasnivanju založnog prava na brodu „Kotor“ u korist povjerilaca, kako bi se omogućilo njegovo isplovljavanje i izbjegla dodatna šteta. Takođe, donijeta je i odluka o prodaji oba broda sa zadatkom da Odbor direktora u saradnji sa izvršnim direktorom sprovede transparentan postupak u skladu sa međunarodnim standardima.
Cilj ove odluke je bio da se izbjegne najgori scenario – prinudna prodaja brodova na licitaciji u bescjenje – čime bi država izgubila kontrolu nad procesom i pretrpjela značajne finansijske gubitke. S obzirom da Vlada više nema zakonske mehanizme da finansijski interveniše bez kršenja Zakona o kontroli državne pomoći, odluka o prodaji je jedino ekonomski racionalno rješenje koje omogućava da se umanji šteta i sačuva preostala vrijednost imovine.
Bankar: Šta će biti sa statusom zaposlenih i budućim planovima za brodarski sektor? Kakvo je pravo stanje u brodskim kompanijama i kakvi su izgledi za budućnost?
Što se tiče zaposlenih i budućnosti brodarskog sektora, Ministarstvo pomorstva je posvećeno iznalaženju održivih modela razvoja državnog brodarstva, koji će biti usklađeni sa realnim tržišnim uslovima i usmjereni ka dugoročnoj stabilnosti bez ponavljanja ranijih sistemskih grešaka.
Ova odluka predstavlja odgovoran i hrabar, ali ujedno i vrlo bolan rez sa višedecenijskom praksom lošeg upravljanja i nerezonskog trošenja sredstava građana, a ujedno otvara prostor za novi početak pomorske politike zasnovane na efikasnosti, odgovornosti i održivosti.
Bankar: Pet godina od usvajanja Strategije razvoja pomorskog sektora za period 2020–2030. Šta konkretno sprečava napredak i koje mjere preduzima Ministarstvo da brzo unapredi implementaciju?
Crna Gora je na polovini strategijskog perioda. Međutim, dosta ključnih ciljeva predviđenih za 2025. je nedovršeno usled čestih kadrovskih i organizacionih promjena, reorganizacije resora – prelazak sa Ministarstva saobraćaja i pomorstva, preko Ministarstva kapitalnih investicija, pa nazad u Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i konačno do Ministarstva pomorstva.
Kapaciteti Direktorata za pomorsku privredu se postepeno razvijaju i preduzet je niz aktivnosti na donošenju zakonskih i proceduralnih rješenja (digitalizacija, Registar jahti, PCS – Port Community System).
Uviđamo potrebu za jačom koordinacijom između pomorske politike, zaštite životne sredine, prostornog planiranja i regionalnih inicijativa i uvođenjem evropskih standarda.
Bankar: Najavljena su nova zakonska rješenja, šta će ona donijeti i koliko smo usklađeni sa međunarodnim standardima?
Ministarstvo pomorstva pokrenulo je izradu novih zakona: o sigurnosti pomorske plovidbe, zakona o zaštiti mora od zagađenja (MARPOL), zakona o lukama i potvrđivanje konvencija poput one o uklanjanju olupina (Nairobi 2007).
U toku je unapređenje PCS (Port Community System), razvoj Nacionalnog jedinstvenog pomorskog prozora, digitalizacija procesa upisa jahti i vođenja registra jahti. Takođe se uvodi e‑manifest sistem po uzoru na EU.
Kroz događaje poput Sedmice vodnog saobraćaja 2025. u Kotoru, Ministarstvo promoviše saradnju sa Regionalom Transportne zajednice, EMSA‑om, akademskom zajednicom i industrijom sa ciljem uvođenja inovacije, zelene tehnologije i jačanje evropskih procedura.
Planira se povezivanje luke Bar sa zaleđem kroz putnu i željezničku infrastrukturu, razvoj slobodne zone u Baru i optimizacija pomorskog saobraćaja u Bokokotorskom zalivu kako bi se poboljšali ekološki i sigurnosni standardi.
Bankar: U kojoj su fazi pripreme pomenutih zakona?
Izrada Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe je u završnoj fazi i očekujemo da će na jesen biti upućen u javnu raspravu. Zakon o zaštiti mora od zagađenja je u početnoj fazi izrade, dok je za Zakon o lukama u toku analiza važećeg stanja i priprema osnovnih principa. Istovremeno radimo na potvrđivanju međunarodnih konvencija koje će Crnu Goru svrstati u red pouzdanih pomorskih država i približiti nas standardima EU.
Bankar: Koji su glavni prioriteti Ministarstva u narednom periodu?
Glavni prioriteti su stabilizacija pomorskog sektora, ubrzanje zakonodavnih reformi, digitalizacija procedura, ekološka zaštita mora i integracija sa evropskim transportnim mrežama. Takođe, radimo na stvaranju uslova za razvoj nautičkog turizma i bolju valorizaciju naših luka kroz javno‑privatna partnerstva.
