(VIDEO)Režimski mediji i ANB zastrašuju porodicu policajca koji je nosio krst na Litiji

Mediji za koje se u javnosti može pročitati da se uređuju u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), danas su lansirali vijest o tome kako je Građevinska inspekcija pokrenula  provjeru kako je policajac iz Bara Ilija Zeković sagradio dvospratnu kuću u Sutomoru.  Riječ je o policajcu koji je sinoć nosio krst predvodeći Litiju u Baru u odbranu imovine Srpske pravoslavne crkve.

Navodno, prema pisanju režimsko-udbaških medija, inspekcije provjeravaju informaciju da je Zeković uzurpirao oko 700 m2 državnog zemljišta, u naselju Spičansko polje.

Na tom mjestu, pišu, izgradio je dvospratnu kuću od oko 160 kvadrata gdje je gornji sprat, navodno upodobio za apartmanski smještaj koji izdaje tokom sezone.

Isti mediji pišu da se Zeković  sinoć bez saglasnosti starješina pojavio i nosio krst na čelu litije koja je organizovana u Baru.

"Barski portal", međutim saznaje da je objekat Zekovića u proceduri legalizacije, kao i više od 160 kuća sagrađenih u naselju u kome živi ovaj rijetko uzorni službenik policije. Takođe, Zeković ne živi u naselju Spičansko polje, kako pišu udbaški mediji, već u Đuričinim vodama i nije uzurpirao površinu zemljišta od 700 kvadrata. Za razliku od njega, neki drugi režimski poslušnici iz istog naselja su uzurpirali i veće površine zemljišta na kome su sagradili nebodere, a neki od njih nisu u zakonskom roku ni podnijeli zahtjeve za legalizaciju.

Gvozdenović tražio glasove da bi dozvolio legalizaciju u ovom naselju

A sada da podsjetimo koje je zapravo naselje u pitanju.

Potpredsjednik Skupštine i bivši ministar u Vladi Crne Gore, Branimir Gvozdenović, otvoreno je nudio da se za legalizaciju „Pendrek naselja“ u Đuričinim vodama  glasa za DPS uoči parlamentarnih izbora 2016.godine.

On je, kako možete vidjeti u video prilogu, tada u razgovoru sa malobrojnim mještanima ovog naselja priznao da se sa 25 posto podrške u Baru ne može vršiti vlast.

Ne skrivajući bijes što je na sastanku koji je DPS zakazao u tzv. Pendrek naselju u Sutomoru, došlo svega petoro mještana, od više stotina koliko ih tu živi, Gvozdenović, tadašnji ministar održivog razvoja i turizma, „grmi“ na prisutne, jer, kako je rekao, u Baru, od 37 hiljada građana, svega sedam hiljada glasa za DPS.

„E, ljudi, što to znači? To je 25 posto. Pa šta mislite, da možemo da vodimo politiku sa 25 posto? Ne možemo!“, poručio je Gvozdenović malobrojnim Sutomoranima, pitajući ih prethodno „šta im to ova država nije dala“.

„Jeste li napravili kuće na državnom? Jeste! Jeste li platili euro poreza? Niste! Mi četiri godine imamo zakon u rukama koji treba da riješi ova pitanja. Ovo je mjesto koje ima veliku perspketivu. Sledeći put da razgovarate sa svima, da ih pitate što bi glasali za druge partije a ne glasaju za DPS. Ja vas pozivam da me pozovete da ih i ja pitam“, kazao je, pored ostalog, Gvozdenović, naročito „poentirajući“ poređenjem Tivta i sutomorskog Pendrek naselja.

Govoreći o značaju nikad započetog projekta „Maljevik“, koji je planiran na istoimenom lokalitetu nedaleko od Pendrek naselja, Gvozdenović je kazao da će njegovom realizacijom vrijednost objekata u Pendrek naselju, koje će, kako je obećao, DPS legalizovati, biti veća „puta pet“.

„To se desilo u Tivtu. Tamo je kvadratni metar bio 700, sad je 2700 eura. Ovdje ne mora toliko, ali neka bude duplo. U Tivtu nema nezaposlenih. Tamo ne možemo da nađemo bankarskog službenika za rad u banku za 600 evra“, ustvrdio je Gvozdenović.

Vidno pogođen fijaskom koji je doživjela njegova posjeta naselju u kome u najvećem broju žive aktuelni i bivši pripadnici Uprave policije koji su, kao i jedan broj drugih građana sa neriješenim stambenim pitanjima, na državnom zemljištu sagradili porodične kuće, Gvozdenović je u više navrata molio da se obave razgovori „sa onima koji nijesu došli, i da im se kaže da je u njihovom interesu da glasaju za DPS, a posebno oni koji ne glasaju za DPS te da se on opet pozove kako bi im i lično to kazao“.

Zanimljivo je da je "Pendrek naselje" u Đuričinim vodama zapravo sagrađeno na zemljištu koje je pripadalo Srpskoj pravoslavnoj crkvi, da bi u jednom trenutku bilo nacionalizovano. 

Vašoj pažnji preporučujemo video zapis iz priloga.

D.O.