Vladika Pajsije: Na vrhu Rumije čuva se zavjet vjere i jedinstva

U Crkvi Svete Trojice na Rumiji danas, 8. juna 2025. ljeta Gospodnjeg, molitveno je proslavljen praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji je hramovna slava ove svetinje.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vjernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju.

U svom arhipastirskom slovu Vladika Pajsije je poručio da nam današnji praznik govori o objedinjenju ljudi oko Boga i da ćemo se tada, kada se objedinimo oko Boga, objediniti i jedni sa drugima, i imati i istinski i nebeski život.

Kako je naglasio Episkop dioklijski crkva na vrhu Rumije podsjeća na vjeru svakoga od nas.

„Nije nešto mnogo velika, ali je lijepa i vidi se sa svake strane. Tako smo se mi danas udaljili iz svega onoga svjetskog da ovdje, gdje se još bolje, još ljepše čuje glas Božiji, proslavimo Njegovo Ime, ono Ime koje nas proslavlja i koje nama daje život vječni. I kao što je ovo penjanje bilo malo naporno ali slatko, tako i cijeli naš put prema Bogu je pomalo naporan ali sladak i radostan“, kazao je Njegovo preosveštenstvo Episkop dioklijski g. Pajsije.

Rumijska crkva, koja po predanju postoji od vizantijskih vremena, zavjetna je crkva mnogih generacija žitelja Bara i okoline. Stotinama godina, nakon njenog rušenja 1571. godine, narod podrumijskog kraja u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira iznosio je po kamen na vrh Rumije kao svojevrsni zavjet koji se prenosi s koljena na koljeno, vjerujući da će na vrhu ove planine biti obnovljena crkva kada se tu prikupi dovoljno kamenja. Taj zavjet je ispunjen 2005. godine kada je Crkva Svete Trojice na Rumiji obnovljena. Osveštao je 31. jula blaženopočivši Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije i u njoj, sa tadašnjim Episkopom zahumsko-hercegovačkim i primorskim, sadašnjim Mitropolitom njemačkim Grigorijem, služio Svetu arhijerejsku liturgiju.

Tekst: Vesna Dević

Foto: Nikola Zeković