Polemika između Stranke evropskog progresa (SEP) i Demokratske Crne Gore, o kojoj je "Barski portal" pisao juče, nastavljena je novom razmjenom oštrih reakcija, u kojima se prepliću istorijske činjenice, biografski podaci, političke optužbe i pitanja odgovornosti nekadašnjih nosilaca vlasti. U središtu rasprave ponovo se našla i ličnost Jovana Plamenca, njegova godina rođenja i dokumentacija iz vremena Knjaževine Crne Gore. Dok član SEP-a Jovan Mandić insistira na naučnoj argumentaciji i utvrđivanju istorijskih činjenica, Demokrate se pozivaju na Ustav iz 1905. godine, skupštinske zapisnike i Plamenčevu krštenicu, uz žestoke optužbe na račun lidera SEP-a i bivšeg premijera Duška Markovića.
Mandić: Istorija se ne utvrđuje partijskim saopštenjima
Član Stranke evropskog progresa Jovan Mandić, odgovarajući na reagovanje Demokratske Crne Gore, kazao je da ga, imajući u vidu kontroverze koje, kako tvrdi, prate tu partiju u vezi sa diplomama pojedinih njenih funkcionera, ne iznenađuju izvori informacija na koje se Demokrate pozivaju.
Ironično je dodao da pretpostavlja da i u svojim redovima imaju istoričara sličnih stručnih kompetencija.
Mandić je naglasio da njegova namjera nije bila upoređivanje istorijskih ličnosti sa savremenim političarima, već utvrđivanje činjenica radi rasvjetljavanja, kako navodi, netačnih podataka u biografiji jednog javnog funkcionera.
„Smatram da je to ne samo pravo već i profesionalna dužnost svakog istoričara koji drži do naučne objektivnosti i integriteta svoje struke“, poručio je Mandić.
Posebno neprimjerenim smatra dovođenje u istu ravan Jovana Plamenca, koji je svojim političkim djelovanjem obilježio značajno razdoblje crnogorske istorije, i savremenih političkih aktera, čija će uloga tek biti predmet istorijskih istraživanja i ocjena.
Prema njegovim riječima, Demokrate pokušavaju da raspravu o konkretnim biografskim činjenicama preusmjere na politička nadgornjavanja i teme iz prošlosti.
„Umjesto osporavanja činjenica i dokumentacije, nudite skretanje pažnje sa pitanja koje je u središtu ove polemike“, istakao je Mandić.
Suština je, kako je naglasio, u tome da se istorijske činjenice ne mogu prilagođavati političkim potrebama, niti se netačni biografski navodi mogu braniti političkim saopštenjima.
„Istorija se ne utvrđuje partijskim saopštenjima, već izvorima, dokumentima i naučnom argumentacijom“, zaključio je Mandić.
Demokrate Markoviću: Krštenice umijete da nađete, a optužnice nikako da primijetite
Iz Demokratske Crne Gore, sa druge strane, uputili su niz oštrih optužbi na račun predsjednika SEP-a Duška Markovića, tvrdeći da se nekadašnji premijer i visoki funkcioner bezbjednosnog sektora i dalje služi metodama političke diskreditacije protivnika.
„Duško Marković, očigledno, nikada nije prestao da se služi starim metodama udbaških podmetanja, špijuniranja, političkih diskreditacija i najprljavijih podvala“, naveli su iz Demokrata.
Oni su optužili Markovića da izbjegava pitanja političke odgovornosti za stanje u bezbjednosnom sektoru u vrijeme dok je bio jedan od najmoćnijih ljudi u državi, podsjećajući da su pojedini tadašnji visoki funkcioneri kasnije bili obuhvaćeni istragama i optužnicama za teška krivična djela.
Umjesto odgovora na ta pitanja, tvrde Demokrate, Marković se okrenuo istoriji, pokušavajući da ospori ono što, prema njihovim navodima, piše u zvaničnim dokumentima nekadašnje crnogorske države.
„Ovoga puta pokušao je da nam podvali i priču o Jovanu Plamencu“, poručili su iz te partije.
U središtu polemike Ustav, izbori iz 1906. godine i Plamenčeva krštenica
Kao argumente za svoje tvrdnje Demokrate su navele Ustav Knjaževine Crne Gore, zvanične rezultate parlamentarnih izbora iz 1906. godine, stenografske bilješke Crnogorske narodne skupštine i dokumenta koja je objavio Državni arhiv Crne Gore.
Podsjećaju da je članom 53 tadašnjeg Ustava bilo propisano da za narodnog poslanika može biti izabran crnogorski državljanin koji ima navršenih 30 godina, uz ispunjavanje ostalih propisanih uslova.
U zvaničnoj objavi rezultata izbora održanih 14. septembra 1906. godine, pod rednim brojem devet, kako navode, upisano je: „Donjo-crmnička, Jovan Plamenac, školski nadzornik.“
Demokrate se pozivaju i na stenografske bilješke o radu Crnogorske narodne skupštine, sazvane 18. oktobra 1906. godine, u kojima je opisan postupak osporavanja Plamenčevog poslaničkog mandata zbog njegovih godina života.
Plamenac je tada, prema dokumentaciji na koju se pozivaju, predao svoju krštenicu predsjedništvu Skupštine kako bi dokazao da ispunjava ustavni uslov za obavljanje poslaničke funkcije.
U dokumentu koji je pročitan pred poslanicima navedeno je da je Jovan Plamenac rođen 10. septembra 1876. godine.
Prema tom dokumentu, Plamenac je u trenutku izbora, kao i na dan skupštinske rasprave, imao navršenih 30 godina.
„I sve ovo nije sanjao bilo ko od nas, ovo piše u istorijskim dokumentima Crne Gore“, istakli su iz Demokratske Crne Gore.
Od istorijske rasprave do međusobnih političkih optužbi
Demokrate su na kraju ponovo prozvale Duška Markovića zbog političke odgovornosti za prilike u nekadašnjem bezbjednosnom sistemu, uz poruku:
„Krštenice umijete da nađete iako vas pomalo zbune, a optužnice iz vremena vaše vlasti nikako da primijetite!“
Saopštenje su završili porukom Markoviću da se, prema njihovom mišljenju, njegov politički karakter nije promijenio, uz konstataciju: „Udba je udba.“
Tako je polemika, započeta osporavanjem biografskih podataka, prerasla u raspravu o istorijskim izvorima, poslaničkim mandatima iz vremena knjaza Nikole, ali i političkom nasljeđu bivše vlasti. Dok se obje strane pozivaju na činjenice i dokumenta, sve oštriji ton njihovih saopštenja potiskuje u drugi plan pitanje od kojeg je rasprava i počela.