Ima li mjesta za Lordana na Montenegro Film festivalu?

Jedan od najvećih reditelja sa prostora nekadašnje Jugoslavije, Lordan Zafranović, nedavno je završio montažu svog najnovijeg filma „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“, koji je već nakon prve radne verzije izazvao veliko interesovanje ne samo filmskih stvaralaca, već i publike, ali i političke javnosti.

Prije svega zbog tematike. Lordan Zafranović u ovom ostvarenju govori o djeci, žrtvama ustaškog logora smrti Jasenovac, čiji detalji i danas privlače ogromnu pažnju zbog potresne tematike i anatomije zla koju ovaj reditelj istražuje već decenijama, još od dokumentarnog filma „Krv i pepeo Jasenovca“, nastalog nakon njegove ekskurzijske posjete ovom stratištu.

Prva verzija novog filma trajala je osam časova. Nakon druge montaže autor ga je skratio na četiri časa, ali je odbio zahtjev producenata da ga svede na dva i po časa radi bioskopske distribucije, smatrajući da bi time narušio cjelinu umjetničkog djela.

Takav stav podržale su brojne njegove kolege, a među najglasnijima bio je Emir Kusturica, koji smatra da je Lordan ovaj film napravio kao da ima 23 godine, da ga je iz sebe iznio kao krik i da on predstavlja vrhunac njegovog autorskog izraza i sublimaciju cjelokupnog stvaralačkog opusa.

Film je do sada imao nekoliko zatvorenih projekcija, ali, prema riječima samog Zafranovića, strani filmski festivali za sada izbjegavaju ili prećutkuju „Zlatni rez 42 – Djeca Kozare“, prije svega zbog straha od diplomatskih skandala i sve izraženije administrativne birokratizacije zapadnih selektora.

Sam Zafranović smatra da zapadna javnost i evropske kulturne institucije nerado prihvataju ostvarenja koja bez kompromisa dekonstruišu fašističko zlo i istorijski genocid na ovim prostorima.

Za sada je izvjesno samo jedno – a to je autor lično potvrdio – da će film biti prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu FEST u Beogradu početkom naredne godine.

Nije poznato da li će publika prije FEST-a imati priliku da vidi ovo, kako ga mnogi već nazivaju, životno ostvarenje čovjeka rođenog u Motovunu u Hrvatskoj 1942. godine.
Kako sada stvari stoje, prema nezvaničnim informacijama, ni publika na ovogodišnjem Montenegro Film Festivalu u Herceg Novom, koji počinje 22. avgusta na ljetnjoj pozornici Kanli kula, neće imati priliku da pogleda ovaj film.

Ne znamo da li selektor festivala i direkcija žele i mogu da ga uvrste u zvanični ili prateći program, čime bi ovogodišnje, 39. izdanje festivala, nesumnjivo ostalo upamćeno.

Gotovo je izvjesno da ni selektor ni direkcija ne bi imali političku podršku, posebno ne Ministarstva vanjskih poslova, a moguće ni dijela državnog vrha. 

Podsjetimo, zbog, naizgled, bezazlenog pominjanja Jasenovca u Skupštini Crne Gore, nekoliko političara, na čelu sa predsjednikom Skupštine, proglašeno je personama non grata u susjednoj Hrvatskoj, koja je u jednom trenutku uskratila podršku zatvaranju Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima Crne Gore sa Evropskom unijom, uz postavljanje dodatnih uslova za davanje saglasnosti.

Imajući sve to u vidu, teško je očekivati da bi Vlada Milojka Spajića dala zeleno svjetlo selektoru i direkciji hercegnovskog festivala za ovakav potez, bez obzira na činjenicu da je autor rođen u Hrvatskoj, da je bio jedan od najboljih studenata čuvene Praške škole režije, dobitnik brojnih međunarodnih priznanja, uključujući Veliku zlatnu arenu u Puli za film „Okupacija u 26 slika“, kandidat za Zlatnu palmu u Kanu i nominovan za Oskara. Mnogi smatraju da bi bio i njegov dobitnik da je pristao da iz filma izbaci čuvenu scenu u autobusu.
Vjerovatno će oni koji odlučuju o programu Montenegro Film Festivalu više pažnje posvetiti posljednjoj izjavi Zafranovića u emisiji „Oko“, u kojoj govori o „skidanju ustaške košulje“ kroz film i osjećaju stida zbog onoga što je čovjek u stanju da učini čovjeku, nego njegovim riječima da se na slike prikazane u ovom filmu čekalo više od četrdeset godina.

Nisam siguran, ali nije isključeno da će i autora koji je istoriju pretočio u filmsku opomenu neko pokušati da proglasi dijelom projekta „Velike Srbije“, iako se on, prema sopstvenom izjašnjavanju i podacima dostupnim na Vikipediji, nacionalno izjašnjava kao Hrvat–Jugosloven.